Pretraživanje tekstova
Drugu godinu zaredom, 34-godišnjak postavlja nove granice, srušivši sopstveni svetski rekord sa prosečnim prinosom od 14,71 tona soje po hektaru.
Uzgajivač soje iz južne Georgije, Alex Harrell srušio je svetski rekord u prinosu soje, koji je, istini za volju, prošle godine sam postavio. Ovogodišnji, pobednički prinos iznosio je u proseku 14,71 tonu po hektaru, dok je lane on bio 13,91 t/ha, piše AgWeb.
Tako, drugu godinu zaredom, ovaj 34-godišnjak, koji sa svojim ocem Rodneyem obrađuje oko 4.000 hektara površine severno od grada Albanyja, ruši rekorde. "Čak je i prošlogodišnji prinos soje bio respektabilan, ali ovogodišnji je gotovo neverovatan", ocenio je Harrell.
Inače, prvi poljoprivrednik koji je postigao prinos viši od 13,45 tona po hektaru (200 bušela po jutru) bio je Randy Dowdy, takođe iz Georgije, što je postigao pre jedne decenije, 2014. godine.
Uprkos rekordnoj 2023., Harrell je odlučio da uvede neke promene, ali i da zadrži elemente koji su mu omogućili visoke prinose. Posejao je sortu Pioneer P49Z02E sa gustoćom setve od 110.000 biljaka, ali je po prvi put koristio i Brandtovu prehrambenu tehnologiju.
Takođe promenio je zemjište na kojem je sejao.
As we’re starting up soybean harvest this year it’s got me thinking back on the past 12 months. A year ago my farming world completely changed when we were fortunate enough to break the world record for soybeans. I’ve been able to travel places and meet people that I never could… pic.twitter.com/whPvImdWXu
— Alex Harrell (@AlexHarrell21) August 8, 2024
"Prošlogodišnji rekordni usev bio je zasejan u peskovitoj ilovači, ali ove godine odabrao sam polje sa crvenom glinom. Svakog ponedeljka uzimali smo uzorke zemljišta i merili nivo i ravnotežu hraniva", ističe.
Iako su pohvale uvek dobrodošle, rekordi nikada nisu bili Harrellov glavni cilj. Njegova ambicija usmerena je na povećanje ukupnih prosečnih prinosa na celoj farmi, jer osim soje uzgajaju još i kukuruz, lubenicu i pšenicu.
"Prošle godine imali smo problema sa biljkama koje su se toliko razgranale da su se grane lomile. Zato smo ih ove godine posejali gušće, kako bismo smanjili preterano grananje. Nismo imali problema sa lomljenjem grana, ali su se biljke savijale pod težinom. Čini mi se da kod soje sa visokim prinosom uvek postoji rizik da će biljka popustiti pod tolikim teretom“, objašnjava Harrell.
Proizvodna sezona u južnoj Georgiji bila je izuzetno teška. Maj je bio jedan od najkišovitijih u poslednje vreme u regiji, a u junu su stigle rekordne temperature sa malo ili nimalo kiše.
Navodnjavanje je omogućilo Harrellu da zadrži odgovarajuću vlagu na polju tokom vrućeg, sušnog razdoblja.
"Srećom, prošli smo fazu intenzivnog cvetanja i stigli do faze stvaranja zrna tokom ekstremnih vrućina. Zahvaljujući tome što smo posejali rano, 21. marta, uspeli smo da iskoristimo te duge, vruće dane za proizvodnju većih zrna", zaključuje.
Tagovi
Georgija Alex Harrell Uzgoj soje Prinos soje Navodnjavanje soje Svetski rekord
Autor
Više [+]
Novinar i urednik s više od dvadeset godina iskustva u štampanim i digitalnim medijima, na radiju i televiziji.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni or... Više [+]
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine
U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni orah, pelin i karanfilić, koji se vekovima koriste u različitim kulturama kao deo biljnih formulacija.
Iako su ove biljke danas dostupne u različitim oblicima, razlike među preparatima često nisu u samim biljkama, već u količinama, koncentraciji i načinu kombinovanja.
Značaj količine i kontinuiteta u biljnoj primeni
U praksi se često sreću preparati koji sadrže minimalne količine aktivnih biljnih sastojaka, što nije u skladu sa tradicionalnim principima fitoterapije. Na primer, tinktura crnog oraha se u mnogim slučajevima nudi u zapreminama od 30 do 50 ml, dok se u ozbiljnijim biljnim formulacijama koriste znatno veće količine.
Slična situacija je i sa pelinom i karanfilićem, biljkama koje se tradicionalno koriste u jasno definisanim dozama i kroz duži vremenski period. Preparati koji sadrže 40–60 kapsula često ne omogućavaju punu primenu u okviru jednog biljnog ciklusa.
Zbog toga se u savremenoj praksi sve više pažnje posvećuje kompletnim biljnim formulacijama, koje obezbeđuju dovoljne količine svakog sastojka za celovit pristup.
Jedan od primera ovakvog pristupa u Srbiji je Vidar antiparazitni program, koji se zasniva na kombinaciji crnog oraha, pelina i karanfilića u jasno definisanim količinama. Ovakva struktura omogućava primenu biljnih sastojaka bez prekida i kompromisa u doziranju, što je u skladu sa principima tradicionalne fitoterapije.👉 antiparazitni program
Prilikom izbora biljnih preparata, važno je obratiti pažnju ne samo na naziv biljke, već i na njeno poreklo, koncentraciju, količinu i način kombinovanja sa drugim sastojcima. Upravo ovi faktori često čine razliku između simbolične primene i ozbiljno osmišljene biljne formulacije.
Goran Stamenković
pre 3 nedelje
Ako nekoga zanima kako izgleda kompletna formulacija sa jasno definisanim količinama i trajanjem biljnog ciklusa, detaljnije sam opisao ovde: Više [+] https://antiparazitniprogram.rs/ U praksi se pokazalo da jasno definisan antiparazitni program, poput VIDAR formulacije, daje stabilnije rezultate od parcijalnih biljnih preparata koji se nude u simboličnim količinama.