Pretraživanje tekstova
Istražne radnje su u toku i one će pokazati gde je meso od crkotina završavalo.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Subotici uhapsili su B. S. (30) i D. P. (38) iz Subotice zbog sumnje da su izvršili krivično delo proizvodnja i stavljanje u promet škodljivih proizvoda, stoji na njihovom sajtu. Sumnja se da su oni sa stočnog groblja u Subotici ukrali životinjsko meso koje nije za ljudsku upotrebu i koristili ga.
Osnovno javno tužilaštvo u Subotici je potvrdilo da su to radili proteklih četiri do pet godina, a da su ga najverovatnije i prodavali, prenosi subotica.com.
Pronađeno meso upućeno je na veštačenje, kao i telefoni osumnjičenih radi utvrđivanja kontakata. Istražne radnje su u toku i one će pokazati gde je meso od crkotina završavalo. Za krivično delo za koje se terete zaprećena je kazna od tri godine zatvora i novčana kazna.
Specijalista opšte prakse dr Radmila Šehić naglasila je da je uginulo meso izvor mogućih brojnih oboljenja, pa čak i onih koja traju decenijama, preneo je Kurir.
"Odmah po uginuću, nekoliko sati potom, počinje proces razlaganja tkiva i mišića, kao i početak truljenja leša životinje. Konzument mesa nikada ne zna kada je koja životinja uginula i na koji način. Čovek se oslanja pri kupovini mesa na prethodnu proveru od strane inspekcijskih službi. Međutim, dešava se da se životinjsko meso kupuje naslepo, ili još gore kada ljudi naiđu na crkotinu, koriste je za hranu", navodi dr Šehić.
Naglasila je da je uginula životinja mešavina truležnih bakterija, parazita, otrova i virusa koji napadaju samo beskrvno tkivo.
"Samim tim su izvor opasnosti po ljudsko zdravlje i život. Naročito je otporan parazit trihineloza, koji po konzumaciji zaraženog mesa napada novog domaćina i zadržava se u organima i tkivima decenijama ugrožavajući čoveka. U principu, tako upotrebljavano meso, iznutrice, kosti uginule životinje, čine otrov za organizam čoveka, naročito što nisu dovoljno ni termički obrađena", naglasila je ona.
Tagovi
Krali meso Stočno groblje Krađa u Subotici Nije za upotrebu Meso sa stočnog groblja Prodavali škodljive proizvode Radmila Šehić Krivično delo Uginule životinje
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.