Pretraživanje tekstova
Krajem januara počinje isplata subvencija za biljnu proizvodnju, regresa za gorivo i mineralno đubrivo. Isplata će se nastaviti krajem februara i marta meseca. Redosled isplate zavisiće od datuma podnošenja prijave i vršiće se u svim gradovima Republike Srbije.
Isplata osnovnih subvencija za biljnu proizvodnju, osiguranje, regresa za gorivo i za mineralno đubrivo i ostalih neisplaćenih subvencija, počeće krajem januara, kada će biti isplaćen jedan deo korisnika. Ostali korisnici će biti isplaćeni krajem februara i marta meseca.
Isplata subvencija će se vršiti u celosti korisnicima po redosledu predaje dokumentacije u svim gradovima Republike Srbije. Jedan deo zaostalih subvencija je pretvoren u javni dug. Korisnici će subvencije dobiti u celosti, odnosno one se neće deliti na tri dela.
Korisnici ostalih vrsta subvencija, čija potraživanja nisu prebačena na javni dug, a koji ostvaruju pravo na podsticaje, biće isplaćeni na isti način kao i do sada, ali nakon usvajanja Uredbe o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Ovom Uredbom propisuje se za obim sredstava za 2016., vrste i maksimalni iznosi po vrsti podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, a što je u skladu sa Zakonom o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju i Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2016. godinu. Izrada ove uredbe je u toku.
Podsetimo, regres za đubrivo iznosi 10din/kg kupljenog mineralnog đubriva i isplaćuje se najviše u iznosu od 3.000din/ha. Gorivo se regresira u iznosu od 50din/l kupljenog goriva, takođe u maksimalnom iznosu od 3.000din/ha.
Foto:depositphotos.com;werve
Tagovi
Subvencije Isplata Biljna proizvodnja Regresi za gorivo i đubrivo Uprava za agrarna plaćanja
Autorka
Više [+]
Julijana je master diplomirani agroekonomista. Autor nekoliko naučnih radova. Moto: "Ko hoće nešto da učini, nađe način, a ko ne želi, nađe izgovor".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!