Jesenje đubrenje zemljišta: Koja opcija je najprihvatljivija?

Kako bi u narednoj godini imali obilan, zdrav i kvalitetan prinos, poljoprivrednim proizvođačima preporučuje se da na parcelama urade jesenje đubrenje zemljišta. Procenat pojedinih makro i mikro elemenata zavisi od postojećeg stanja na parceli, zato se savetuje prethodno obavljanje analize zemljišta. U skladu sa njenim rezultatima određuje se optimalno osnovno đubrenje.

Prihvatljivija opcija

Prihvatljiv je i način da se u jesenjoj fazi mirovanja doda jedna, u praksi uobičajena, formulacija namenjena pojedinim vrstama zemlje, odnosno pojedinim vrstama proizvodnje, s tim da se analiza zemljišta obavi početkom vegetacije i na osnovu iste, sprovedu korekcije odnosno dopune prihrane, navode iz Savetodavne FBiH.

"Ova druga opcija je čak i prihvatljivija, s obzirom na to da su neka đubriva, poput azota, lako topiva i njihovo dodavanje u jesen bio bi čist gubitak. Do početka vegetacije u velikom procentu bila bi isprana sa parcele, pa čak i slučaju kad se radi o sporo topivim đubrivima", pojašnjavaju savetodavci, ističući kako je uobičajena količina nekih ustaljenih formulacija 400-600 kg/ha.

Napominju da se radi o grubo određenoj količini, koja će biti korigovana nakon analize tla u proleće, a sve u zavisnosti od vrste proizvodnje.

Analiza zemljišta je obavezna mera u sistemima integrisane i ekološke proizvodnje. Njome se, na osnovu više različitih hemijskih postupaka utvrđuje, kako nivo hranljivih elemenata u uzorku tla, tako i njegova hemijsko-fizička-biološka svojstva značajna za ishranu bilja.

"Rezultati analize daju odgovor na pitanje da li treba obaviti đubrenje određene kulture, kojim đubrivom i u kojoj količini. Dalje, ona može ukazati na probleme koji se javljaju pri uzgoju usled nepovoljne reakcije tla, nakupljanja vodotopivih soli ili određenih hraniva."

Đubrenje stajnjakom

Što se tiče organske komponente hraniva, tu se preporučuje običan zreo stajnjak u količini 25 t/ha svake treće godine, ili peletirani u količini od 500-700 kg/ha svake godine. I jedna i druga opcija su dobar izbor, ali svaka od njih ima svojih prednosti i nedostataka.

"Stajnjak je bogat mikro-organizmima koji pozitivno utiču na sve procese u zemljištu. U tome je praktično nezamenljiv. Spomenuti mikro-organizmi utiču na stvaranje humusa od ostataka svih organskih materija u tlu, od otpalog lišća, zaoranih korova, zelenišnog đubrenj", kažu savjetodavci, navodeći i da peletirano đubrivo ima prednost manje količine po jedinici površine, lakšeg distribuiranja, sterilnosti (ne sadrži semenke korova), lakša dostupnost na tržištu.