Kneževići paulovniju trenutno plasiraju u zemljama Evropske Unije; u Francuskoj, Nemačkoj, Belgiji i Holandiji, dok je kod nas, za sada, potražnja jako slabo zastupljena.
Nakon što su 2020. godine kupili hektar poljoprivrednog zemljišta u Somboru, Aleksandra i Nikola Knežević iz Novog Sada odlučili su da tu posade 600 stabala paulovnije koja postaje sve popularnija u svetu.
Razlog tome je, prvenstveno brzi porast i razvoj stabla jer ova drvenasta biljka ima veliki značaj u proizvodnji peleta, pošumljavanja terena, parkova i bašta, a koristi se i kao sirovina za biomasu.
O uslovima gajenja ove drvenaste kulture razgovarali smo sa Aleksandrom koja nam na početku razgovora pojašnjava kada su kupili sadnice i koje su mere nege koje ne treba izostaviti u prvoj godini.
"Jednogodišnje sadnice su posađene u decembru 2020. godine. Razmak između redova i u redu je 3,5 metra, a sadnja je obavljena na foliji zbog očuvanja vlage i sprečavanja nicanja korova", kaže ona za Agroklub.
Kako dalje ističe, sadnice su čepovane u aprilu naredne godine. Sa pojavom prvih pupoljaka izabran je najjači, tačnije onaj predstavlja buduće stablo, dok su ostali odstranjeni.
"U istoj godini biljka već postaje stablo. Zato ne treba izostaviti skidanje zaperaka koji se pojavljuju između stabla i lista", napominje naša sagovornica i dodaje da je đubrenje takođe važna agrotehnička mera koja u ovom slučaju podrazumeva primenu azotnog, kao i kompleksnog NPK đubriva.
U drugoj godini su, kaže ona, formirali krošnju tako što su od vrha stabla ostavili šest do osam spratova grana. Đubrenje je u narednim godinama obezbeđeno putem sistema kap po kap, iako je zalivanje tim sistemom išlo od samog starta.
"Navodnjavanje je jako važno u ovoj proizvodnji. Jak koren, koji se brzo razvija i širi mora biti konstatno vlažan. To je razlog zašto paulovniji pogoduju porozna zemljišta", navodi Kneževićeva.
Zbog višestrukog značaja, ova drvenasta biljka postaje sve traženija, jer je između ostalog i medonosna. Cvetovi, kaže ona, imaju dosta polena. A evo zašto su važni listovi?
"Koriste se u proizvodnji peleta za grejanje, zatim kao visokokvalitetno stočno brašno, ali i u proizvodnji đubriva, jer su bogati azotom".
Pored toga što ima visoku kaloričnu vrednost, paulovnija se koristi i u proizvodnji nameštaja, za izradu muzičkih instrumenata, kao i dasaka za surfovanje. U periodu između osme i desete godine stablo bi trebalo da ima kubik korisne mase.
"Velika zanimljivost i prednost samog drveta je to što ima sedam ciklusa obnavljanja, a ciklus može da bude od sedam do 10 godina. Nakon seče stabla nikne novo", priča nam Aleksandra i dodaje da je kvalitet stabla najbolji između drugog i šestog ciklusa.
Kada je reč o prodaji, Kneževići paulovniju trenutno plasiraju u zemljama Evropske Unije; u Francuskoj, Nemačkoj, Belgiji i Holandiji, dok je kod nas, za sada, potražnja jako slabo zastupljena.
Prodaju 2.300 stabala paulovnije sa sve zemljom i vikendicom - kupca nigde?
Osim paulovnije, na njihovom poljoprivrednom gazdinstvu se nalazi i zasad šljive sa oko 400 sadnica, a bave se i stočarskom proizvodnjom, konkretno tovom svinja za sopstvene potrebe.
Povezana biljna vrsta
Engleski naziv: Paulownia, Princess tree, Empress tree | Latinski naziv: Paulownia tomentosa
Paulovnija je drvenasta biljka koja je dobila ime po Ani Pavlovni, ćerki ruskog cara Pavla I. Radi se o drvenastoj biljci iz porodice Scrophulariaceae. Sve biljke iz porodice vrlo... Više [+]Tagovi
Autorka