Pretraživanje tekstova
Povrat može da se izvrši u iznosu od 50 dinara po litri do 100 litara po hektaru registrovane površine do 100 hektara, pojasnili su iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije.
Iz Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije podsećaju da Zahtev za ostvarivanje prava na povrat uplaćenih udela poljoprivredni proizvođači mogu podneti Upravi za agrarna plaćanja u online obrascu, neposredno u okviru programskog rešenja eAgrar, odnosno elektronskog Registra poljoprivrednih gazdinstava.
U rubrici "Računi za gorivo" korisnici mogu da dodaju račun za gorivo - dizel i biogorivo kupljeno od lica koje ima licencu izdatu od Agencije za energetiku Republike Srbije i bavi se trgovinom naftnih derivata i biogoriva na veliko i malo, u skladu sa propisima kojima se uređuje promet naftnih derivata.
"Fiskalni račun mora da sadrži i podatke o kupcu, vrsti, količini i vrednosti otkupljenih naftnih derivata i biogoriva", pojašnjava savetodavac Biljana Janjić iz PSSS.
Za podnošenje zahteva za povrat akcize, poljoprivrednici treba da imaju fiskalne račune na kojima je, u slučaju da je poljoprivrednik fitička osoba, upisan broj poljoprivrednog gazdinstva (BPG) ili JMBG nosioca gazdinstva, tj. PIB u slučaju da je podnosilac pravno lice, tj. preduzetnik.
Povrat je moguće ostvariti u iznosu od 50 dinara po litri do 100 litara po hektaru prijavljene površine do 100 hektara.
Izuzetno u periodu od 1. januara 2024. do 31. januara 2024. fiskalni račun ne mora da sadrži posebnu identifikacionu oznaku da se radi o registrovanom poljoprivrednom gazdinstvu u skladu sa propisima kojima se uređuje fiskalizacija, napominju.
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Refakcija akcize PSSS Biljana Janjić Računi za gorivo Povrat akcize
Autorka
Više [+]
Karolina je magistrirala agroekonomiju, sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savete deli sa čitaocima Agrokluba!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!