Pretraživanje tekstova
Poljoprivredna inspekcija je tokom 2025. godine uzorkovala 350 proizvoda širom zemlje, a 341 je bio u potpunosti ispravan, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.
Rezultati najnovijeg monitoringa bezbednosti hrane u Srbiji pokazuju ohrabrujuću sliku: ogromna većina proizvoda koje svakodnevno jedemo - od hleba i testenina, preko bobičastog voća, do začina i ulja - nalazi se u okviru propisanih vrednosti, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede. Poljoprivredna inspekcija je tokom 2025. godine uzorkovala 350 proizvoda širom zemlje, a 341 je bio u potpunosti ispravan.
Kontrole su obuhvatile hranu koju svako domaćinstvo redovno kupuje: keks i pecivo, kukuruz i žitarice, zamrznute maline i kupine, borovnice i jagode, suve smokve i šljive, orahe i kikiriki, mlevenu crvenu papriku, biber, suncokretovo i maslinovo ulje, čajeve, čokoladu i sokove.
"Upravo u tim proizvodima najčešće se otkrivaju problemi ako ih ima, pa je zato monitoring usmeren na najvažnije rizike - mikotoksine, ostatke pesticida, teške metale, akrilamid, pirolizidinske alkaloide i druge štetne supstance", saopštilo je resorno ministarstvo.
Od devet uzoraka koji nisu prošli kontrolu, najveći broj je pao na istim preprekama kao i prethodnih godina: aflatoksin B1, povećan kadmijum, ostaci pesticida, akrilamid ili pirolizidinski alkaloidi. Sva sporna roba uklonjena je iz prodaje, a inspekcija je detaljno proverila i proizvođače.
Uprava za veterinu: Netačne tvrdnje o "hormonima i antibioticima u mesu" dovode javnost u zabludu
"U jednom slučaju proizvod je proglašen nebezbednim i odmah je sprovedena puna zakonska procedura. Iako su rezultati uglavnom dobri, analize pokazuju da poseban oprez ostaje neophodan kod bobičastog i sušenog voća, kao i kod začina i nekih proizvoda od žitarica."
Upravo tu, prema rečima inspekcije, i minimalna promena uslova u proizvodnji može da dovede do odstupanja. Zato će kontrola u tim segmentima, ističe se, biti nastavljena pojačanim tempom.
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić ističe da ovi rezultati pokazuju da Srbija ima stabilan sistem kontrole hrane, ali i da oprez mora ostati stalan.
"Ohrabruje nas što je više od 97 odsto uzoraka ispravno. To znači da naši proizvođači poštuju standarde, da je sistem kontrole efikasan i da građani mogu da imaju poverenje u hranu koju kupuju. Nastavićemo sa pojačanim nadzorom u segmentima gde smo uočili rizike, jer je bezbednost hrane osnovna linija odbrane
zdravlja potrošača", rekao je ministar.
Izvori
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije
Tagovi
Monitoring bezbednosti hrane Dragan Glamočić Poljoprivredna inspekcija Aflatoksin Kontrole
Autorka
Više [+]
Diplomirana novinarka, zaljubljena u pisanu reč. Trudi se da bude dorasla novinarskom postulatu: "Rečima usko, a mislima široko".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.