Koje su koristi slame: Od prostirke za stoku do slamarice u velnesu

Značaj slame je ogroman, služi kao stočna hrana i kao prostirka naročito u zimskim mesecima, kada osim što sakuplja vlagu u staji i greje stoku. Važan je organski materijal kao đubrivo i kompost koji je u tom slučaju potrebno inkorporirati u zemljište, pri čemu se dodaje UREA ili specijalizovani preparati za razgradnju žetvenih ostataka (Uniker, ŽetEM i drugo) koji ubrzavaju proces razgradnje.

Njeno zaoravanje vraća zemljištu hranjive materije. Takođe, slama se nekad koristila kao sirovina u građevinarstvu, što je danas ređi slučaj, za izradu biogoriva i ukrasnih predmeta, raznih vrsta vezica, a ima dugu simboličku ulogu u tradiciji.

Korišćenje slame

U poljoprivredi i stočarstvu se koristi kao stočna hrana (popunjava želudac i postiže volumen kod preživara, te potpomaže probavu, a ječmena i ovsena slama su najhranjivije), ali i kao prostirka (u stajama je neophodna za udobnost životinja, sakuplja vlagu, zagreva, a ujedno služi i za proizvodnju kvalitetnog stajskog đubriva).

Takođe, upotrebljava se i kao đubrivo. Njenim zaoravanjem dodatno se zemljište obogaćuje organskom materijom i humusom, a učinak se može donekle uporediti sa primjenom stajskog đubriva. U povrtarstvu i voćarstvu se koristi za malčiranje, pokrivanje zemljišta oko gajenog bilja čime se smanjuje potreba za obradom, umanjuje prisustvo ili potpuno odsustvo korova, zadržava se vlaga.

Poljoprivrednik Boro Panić je ovih dana u potrazi za balama slame, do koje se, priča nam, sve teže dolazi.

U industriji i domaćinstvu

Slama ima svoju primenu i u industriji i domaćinstvu. Nekada ranije se koristila u gradnji i za izradu izolacionih materijala. Odličan je materijal i za proizvodnju energije, može poslužiti kao obnovljivi izvor energije, odnosno biogorivo.

Grejanje na sojinu slamu, drva ili ugalj - gde se više štedi?

Koriste se i za izradu ukrasnih i upotrebnih predmeta - od nje se pletu košare, prostirke, ukrasni predmeti, te izrađuju veziva i vezice koje u poslednje vreme služe za dekoraciju raznih predmeta. U prošlosti se koristila za punjenje madraca i raznih sedala i sećija.

Slama je deo i božićnih običaja na Badnji dan, kada se zajedno sa Badnjakom unosi u kuću i simbolizuje jednostavnost rađanja, a u čemu se ogleda njen simbolički i tradicionalni značaj.

Poznat je i njen ekološki značaj, odnosno zatvaranje kružnog ciklusa (vraćanjem slame u zemljište zaoravanjem delimično se vraća organska masa nazad poboljšavajući njenu plodnost, umesto spaljivanja kojim se zagađuje okolina i uništava sva korisna mikroflora sa površine zemljišta).

Slamarica je ponovo hit

Ima značaj i u zdravstvenom segmentu, terapija tzv. "slamarica", je tretman koji jača imunitet, ublažava bolove mišića i zglobova, poboljšava cirkulaciju ujedno nas povezujući sa prirodom.

Slamarica, starinska podloga za spavanje postala je pravi hit u modernim velnes i spa centrima. Korisnici ovih usluga leže na posebnim prostirkama ili vrećama (slamaricama) ispunjenim posebno pripremljenom slamom, često u kombinaciji sa lekovitim biljem i uljima što sve blagotvorno deluje na duh i telo.

Za pripremu moderne "slamarice" koje se koriste u velnesu potrebno je pažljivo birati čistu i prethodno fermentisanu slamu, kako ne bi sadržala nečistoće i prašinu, koja se meša sa lekovitim biljem najčešće majčinom dušicom i anikom.