I ove zime mnogi farmeri ne samo da pale travu na strništima već isto rade i na livadama i pašnjacima na kojima tokom leta pase stoka ili se kupi seno.
Neverovatna je količina neznanja mnogih farmera i bahatost pojedinaca koji, uprkos apelima nadležnih institucija, od policije do vatrogasaca, svake godine, u proleće ili zimu, pale travu i rastinje, posebno na pašnjacima na kojima, tokom letnjih meseci, pase stoka.
Poslednjih godina često se trava pali i zimi, kao što je slučaj i u ovoj godini, jer je kraj decembra neuobičajeno topao.
Pogrešno je mišljenje da će se paljenjem nabolje promeniti plodnost. Istina je da tu ostaje pepeo koji u sebi sadrži kalijum iz rastinja, ali se on veoma brzo gubi vetrom. Opština Petrovac poznata je po jakim vetrovima koji pepeo raznose najduže za nekoliko dana od paljenja.
Najgore je što se paljenjem uništava skoro sva korisna flora i fauna u zemljištu. Svi korisni insekti, posebno gliste koje poboljšavaju plodnost zemljišta, nestaju, korisne manje i veće životinje, kao i svi minerali i elementi u zemljištu. Vrućina, odnosno, toplota utiče na smanjen rast trava u narednim godinama jer neće dobro rasti zbog smanjene količine hraniva u zemljištu. Na takvim parcelama nikada neće doći do formiranja plodnog zemljišta i humusa. Da ne pominjemo opasnost od izazivanja požara koji mogu da zahvate komšijske parcele i okolne šumske komplekse što je posebno opasno zbog sve toplijih zima poslednjih godina.
Mnogi pale travu i rastinje i zbog toga što ne žele da koriste ili nemaju mehanizaciju potrebnu za krčenje nižeg rastinja ali to nije razlog da se pali vatra. Takođe, dolazi do dodatnog zagađenja vazduha, što se posebno oseti ako se paljenje vrši na parcelama u blizini većih gradova koji noću muku muče sa aerozagađenjem od fosilnih goriva.
Rešenje je u tome da farmeri na takve parcele iznose stajsko đubrivo iz svojih štala, a iako je stočni fond značajno smanjen poslednjih godina, još uvek može da se nađe dobar i kvalitetan stajnjak. Na površinama sa dubljim oraničnim slojem koje su se kosile za ishranu stoke, treba ostaviti nepokošenu ili ostatke nepokupljene trave.
Tagovi
Autor