Reč je o vodenoj paprati Azolla filiculoides odnosno pacifičkoj azoli kako je zovemo kod nas, kaže nam profesorka dr sc. Dubravka Špoljarić Maronić. Pojasnila nam je i otkud njena pojava i treba li da brinemo
Nekoliko stotina metara odvodnog kanala u blizini Darde u Baranji u susednoj Hrvatskoj, osvanulo je ovih dana u nesvakidašnjem ruhu. Kako je vidljivo na fotografijama koje smo zabeležili, voda u kanalu je crvene boje.
Isprva smo pomislili da se radi o zagađenju, ali izbliza je vidljivo da pokrov površine vode čine biljke.
Kako nam pojašnjava vanredna prof.dr sc. Dubravka Špoljarić Maronić sa Odeljenja za biologiju Univerziteta Josipa Jurja Štrosmajera u Osijeku, reč je o vodenoj paprati Azolla filiculoides odnosno pacifičkoj azoli kako je zovemo kod nas.
Stigla nam je još 70-ih godina prošlog veka iz Amerike, ali nije invazivna biljka. S obzirom na to da voli sporotekuće vode, neretko se može vidjeti u kanalima na području Parka prirode Kopački rit.
"Međutim, moram priznati da baš ovoliku količinu kakvu ste zabeležili, nisam dosad videla", kaže nam profesorica navodeći da azola živi u simbiozi sa cijanobakterijama, modrozelenim algama koje imaju sposobnost vezivanja atmosferskog azota koji azola koristi.
Kad se masovno razvije stvara "tepih" koji kad se razgradi može da naškodi organizmima koji žive u vodi, posebno ribama jer procesi razgradnje koriste kiseonik.
Na ovakvu njenu pojavu, dodaje, vjerovatno je uticala činjenica da je vreme proljećnog đubrenja te je velika količina fosfata u vodi pripomogla njen razvoj. Dok bude imala odakle da crpi fosfor jer je reč o biljci kojoj treba dosta nutrijenata, kanal će ostati u ovakvom stanju.
Zanimljivo je, otkriva nam, da se s obzirom na sposobnost njenog vezivanja atmoferskog azota, pacifička azola često koristi u Aziji za uzgoj pirinča. Slično kao kod nas mahunarke, a moguću primenu bi mogla da ima u zelenišnom đubrenju. Takođe, saznali smo, dok kod nas i azijskom kontinentu nije invazivna, u južnoj Africi i nekim evropskim zemljama jeste i stvara im priličan problem.
"Mada izgleda ogromno, zapravo je reč o sitnoj biljčici sa sitnim zelenkastim listovima, a pojavi crvene boje doprinele su temperaturne promene", pojašnjava nam dalje zanimljivu pojavu na koju retko ko može da ostane imun.
Kako izgleda ovaj baranjski kanal, pogledajte i u galeriji.
Foto prilog
Tagovi
Autorka