Međunarodni je dan zemljišta, a degradacija tihi problem budućnosti hrane

Danas, 5. decembra, obeležavamo Međunarodni dan zemljišta kao podsetnik na ključnu, ali njegovu često zanemarenu ulogu u njegovom održivom razvoju, proizvodnji hrane i očuvanju životne sredine.

Ono nije samo "podloga" pod našim nogama - to je živi sistem pun mikroorganizama, hranljivih materija i vode, bez kojeg naše poljoprivredne površine, bašte, šume i gradski zeleni prostori ne bi mogli da održavaju život onakav kakav poznajemo.

Prema procenama, više od 95 odsto hrane koju jedemo dolazi upravo iz zemlje. Ipak, problem je što globalno, kao i kod nas, značajan deo zemljišta pati zbog degradacije - gubitka humusa, erozije, smanjenja plodnosti i zagađenja.

Situacija u Srbiji: Zašto je naše poljoprivredno zemljište narušeno?

Dr Svetlana Vujić sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu u nedavnom intervjuu za portal KLIMA 101 nudi detaljan odgovor na pitanje – zašto je i kako naše poljoprivredno zemljište narušeno, i na koji način ovaj proces možemo da preokrenemo Kako napominje, zemljište je neobnovljivi resurs.

"Uzmimo za primer Vojvodinu, u kojoj se po podacima iz poslednjeg Popisa poljoprivrede nalazi gotovo polovina korišćenog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji. Sadržaj humusa u vojvođanskom zemljištu, inače jedan od važnih pokazatelja kvaliteta zemljišta, u poslednjih 60 godina opao je sa 5% na svega 2-3%", navodi dr Vujić koja se duži niz godina bavi istraživanjem pokrovnih useva i združene setve zasnovane na primeni leguminoza.

Živo zemljište - temelj prehrambene i nutritivne sigurnosti

Ovaj podatak, dodaje, ukazuje nam da je stanje zemljišta u Srbiji ozbiljno narušeno, i da je sve manje u mogućnosti da odgovori zahtevima intenzivne proizvodnje, ali i sve izraženijih klimatskih promena.

Naime, što je zemljište lošijih karakteristika, time se teže odupire klimatskim promenama koje se poslednjih godina manifestuju kroz ekstremne periode suše i visokih temperatura, do perioda sa obilnim padavinama u kratkom roku.

"Samim tim, klimatske promene u kombinaciji sa lošim upravljanjem zemljištem dovode do ozbiljnijih posledica na stanje zemljišta", ističe ona, dodajući da regenerativna poljoprivreda u centar pažnje stavlja očuvanje zemljišta.

Zato je je danas, na Međunarodni dan zemljišta, pravo vreme za razmišljanje o tome kako bolje upravljati njime, ne samo na nivou politike ili struke, nego i pojedinačno: kao poljoprivrednici, baštovani, građani koji koriste zemljište ili vole prirodu.

Šta možemo da učinimo?

Stručnjaci često preporučuju sledeće mjere kako bi se stanje zemljišta popravilo i očuvalo: veća upotreba organskih đubriva i stajnjaka, što povećava udeo humusa -posebne u regijama gde ga je malo, primena plodoreda, pokrovnih kultura i pokrova zemljišta što štiti strukturu tla, smanjuje eroziju i poboljšava vodopropusnost, izbegavanje preterane obrade i prekomernog zbijanja tla (npr. manji broj prolaza teške mehanizacije, širih točkova, veća pažnja na strukturu zemljišta), kontinuirano praćenje stanja zemljišta, analiza humusa i strukture, te primena agroekoloških i regenerativnih pristupa poljoprivredi (tzv. "tlo-prihvatljive" prakse).

Kako popraviti kvalitet zemljišta?

Obeležavanje Međunarodnog dana zemljišta nije samo formalnost ili prigodna objava već poziv na odgovornost. Zemljište pod našim nogama nije neiscrpan resurs, ono ima granice, a degradacija se događa polako, tiho i često neopaženo.