Pretraživanje tekstova
Prema rečima predsednika za opstanak poljoprivrednika Srbije, četiri od pet zahteva je ministar uzeo u razmatranje, jedan odložio, a dva sam dodao.
Vlada Srbije ukinuće zabranu izvoza žitarica na sledećoj sednici. Trgovanje će ponovo, posle skoro četiri meseca, opet biti slobodno i neograničeno, prenose Večernje novosti.
Stručnjaci u Srbiji su pozdravili ovu odluku, ali ističu i da je bila nepotrebna, jer naša zemlja dovoljno proizvodi žitarica za sopstvene potrebe, ali i za izvoz. Naročito kada se znalo da ćemo ući u žetvu sa velikim zalihama. Da će biti skinuta zabrana potvrdio je juče ministar poljoprivrede Branislav Nedimović, posle sastanka sa predstavnicima Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije. To je, ujedno, bio i njihov glavni zahtev.
"Na sledećoj sednici vlade biće predložen slobodan izvoz žitarica i obavestio sam predstavnike udruženja o tome. Isto tako imamo neke tehničke stvari koje smo dogovorili u vezi sa poljoprivrednim kreditima i odlaganjem plaćanja zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta u delovima sa ekstremnom sušom", rekao je Nedimović.
Predsednik Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije Vukašin Baćina rekao je da su dobili obećanje da će ministar obezbediti da premija za mleko ponovo bude 15 dinara po litru i da su se složili da sačekaju nedelju dana kako bi sva obećanja bila ispunjena.
"Sačekaćemo tu nedelju dana da vidimo da li će ministar da ispuni obećanja koja nam je dao, pa ćemo onda doneti odluku da li će biti protesta i kada", naglasio je Baćanin i dodao da sada sve zavisi od toga šta će ministar da ispuni od obećanja, ali i da su svesni da neke stvari ne mogu da se reše u jednom danu i na jednom sastanku.
Kako je rekao Baćanin, ministar je ponudio pomoć da se uvede moratorijum na otplatu kredita, kojima poljoprivrednici finansiraju proizvodnju, ali i da će pokušati da odlože plaćanje zakupa državnih oranica, jer proizvođači ne mogu zbog suše da ga plate.
"Idemo do kraja, da konačno uvedemo red u srpski agrar. Poljoprivrednici gube tri dinara po kilogramu sa sadašnjom cenom pšenice, jer je otkupna cena 35 dinara, a proizvodna 38 dinara", navodi Baćanin i dodaje da je sve ispod 45 dinara za kilogram malo.
Otkupljivači ratarima plaćaju 30 dinara po kilogramu, a robnim rezervama tu istu pšenicu prodaju po 40 dinara, koliko država plaća.
Prema rečima predsednika ovog udruženja, četiri od pet zahteva poljoprivrednika je ministar uzeo u razmatranje, jedan odložio, a dva sam dodao, prenosi Danas.
"Rečeno nam je da je to sa izvozom žita prihvaćeno. Naš zahtev za povećanje podsticaja povrtarima je uzet u razmatranje, kao i povećanje količina subvencionisnog dizel goriva na NIS pumpama“, objašnjava Baćina.
Tagovi
Izvoz žitarica Branislav Nedimović Zalihe žitarica Vukašin Baćina Plaćanje zakupa Zahtevi poljoprivrednika
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.