Pretraživanje tekstova
155 zemalja, potpisaće 22. aprila na svečanosti u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku ključni međunarodni sporazum o prevazilaženju klimatskih promena.
Rekordan broj - 155 zemalja, potpisaće 22. aprila na svečanosti u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku ključni međunarodni sporazum o prevazilaženju klimatskih promena, saopštile su u petak UN.
Portparol UN Farhan Hak izjavio je da pet zemalja - Barbados, Belize, Tuvalu, Maldivi i Samoa, ne samo što će tada potpisati sporazum postignut u Parizu decembra prošle godine, već će na svečanosti u Njujorku uručiti i svoje odluke o njegovoj ratifikaciji. Generalni sekretar UN Ban Ki Mun, francuski predsednik Fransoa Oland i francuska ministarka za životnu sredinu Segolen Rojal koja je zadužena za svetske pregovore o klimi, pozvali su na svečanost potpisivanja lidere sve 193 države-članice UN. Više od 60 šefova država i vlada planira da dođe, kažu UN.
Dosadašnji rekord, sa 119 potpisa već prvog dana potpisivanja nekog međunarodnog sporazuma, drži Konvencija o Pravu mora iz 1994. godine. Sporazum iz Pariza stupiće na snagu 30 dana pošto najmanje 55 zemalja koje proizvode bar 55 odsto svetske emisije gasova staklene bašte, deponuju kod generalnog sekretara UN svoje ratifikacione instrumente ili druga dokumenta koja potvrđuju da prihvataju taj sporazum. Na spisku zemalja koje nameravaju da potpišu sporazum iz Pariza su zemlje-glavni izvori emisije gasova sa efektom staklene bašte, koji su uzrok zagrevanja klime u svetu: Kina, SAD, Japan, Indija, Brazil, Australija i mnoge zemlje Evropske unije, uključujući Nemačku, Francusku, Veliku Britaniju, Italiju i Španiju.
Tim sporazumom je postavljen zajednički cilj da se globalno zagrevanje zadrži na manje od dva stepena Celzijusa rasta u odnosu na predindustrijsku eru, i da se nastave napori da se porast temperature ograniči do 1,5 stepena Celzijusa. To od svih zemalja zahteva da podnesu akcione planove za klimu i da ih dopunjavaju svakih pet godina, iako ti planovi nisu pravno obavezujući.
Generalni sekretar Ban Ki Mun je naglasio da je svečano potpisivanje samo prvi korak u ubrzavanju napora za suzbijanje klimatskih promena.
Foto:UN
Izvori
Tagovi
Globalno zagrevanje Ban Ki Mun Emijisja gasova Efekat staklene bašte Fransoa Oland Segolen Rojal
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.