Pretraživanje tekstova
Pojeftinjenje goriva je moguće tek od jeseni, a prihvaćena je robna razmena kao prelazno rešenje. Pozivi da se jave u saobraćajnu policiju, stigli su poljoprivrednicima iz okoline Ljiga.
Pozivi da se jave u saobraćajnu policiju, stigli su poljoprivrednicima iz okoline Ljiga, koji su učestvovali u protestu zbog skupog goriva. Kako saznaje VOICE, oni su pozvani da kao svedoci identifikuju traktore koji su 8. juna bili na ovom delu Ibarske magistrale i delimično blokirali saobraćaj, odnosno bili nepropisno parkirani.
"Protest smo najavili ali smo, nakon prvobitnog odobrenja, dobili obaveštenje da to nismo uradili blagovremeno i da ga ne možemo organizovati. Kasnije nam je rečeno u policiji da ne smemo prvi da zaustavimo saobraćaj i magistralu ali da, ako to bilo ko i gde u Srbiji učini, možemo i mi. Tako smo i uradili", rekao je poljoprivrednik Dragan Ivković.
Dodao je i da prvog dana protesta na magistrali nije bilo nikoga iz policije. Međutim, kaže da su pozivi stigli na osnovu snimaka objavljenih na društvenim mrežama, gde su uočene tablice. Poljoprivrednici imaju rok od osam dana da se jave.
"Sve je prošlo bez incidenata, propuštali smo vozila sa malom decom, bolesnicima, hitne slučajeve. Nikoga nismo zaustavljali i niko se nije ni pobunio. Međutim, u ponedeljak, 11. juna, kada smo ponovo došli na magistralu, bilo je više policije nego nas. Rekli su nam da nam sledi kazna od 40.000 dinara, oduzimanje dozvole i kazneni poeni, pa smo doneli odluku da traktori ostanu pored puta, a mi smo izašli pešice i stali na magistralu. Tad im nije uspelo da nas kazne pa nam sad šalju prijave. Samo se borimo da opstanemo i ostanemo, ništa drugo. Ako smo zato krivi, neka nam sude", istrajan je ovaj ratar i stočar.
VOICE saznaje i da poljoprivrednicima u Vojvodini, koji su protestovali 11. juna, policija nije slala prijave i pozive.
Nakon sastanka predstavnika Nacionalne asocijacije poljoprivrednika Srbije (NAPS) i Ministarstva poljoprivrede poznato je da neće biti ukidanja akciza na dizel gorivo. Naime, u julu slede dogovori sa MMF-om, pa je pojeftinjenje moguće tek od jeseni, ali nije precizirano koliko bi to bilo koliko bi goriva bilo regresirano. Prhvaćen je predlog da se kao prelazno rešenje obavi robna razmena preko Direkcije za robne rezerve u paritetu pet kilograma pšenice za litar dizela.
Tagovi
Dizel gorivo Ljig Traktor Protest Dragan Ivković Policija Poziv Prijava Robna razmena Nacionalna asocijacija poljoprivrednika Srbije Direkcija za robne rezerve
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.