Pretraživanje tekstova
Rasprave će biti usmerene na teme o izazovima primene EU Leader pristupa, primene Zelene agende, sigurnost hrane i ruralne gastronomije kao potencijal za održivi razvoj, te na izazove i prilike za žene i mlade u ruralnim područjima.
Više od 80 učesnika iz Zapadnog Balkana i EU okupilo se u Mostaru gde se održava trodnevni Ruralni parlament Balkana (BRP) i Balkanski samit o hrani (Balkan Food Summit). Predstavnici ruralnih mreža iz šest zemalja regije podeliće svoja iskustva i poruke o budućim razvojnim izazovima i prioritetima.
Rasprave će biti usmerene na teme o izazovima primene EU Leader pristupa, primene Zelene agende, sigurnost hrane i ruralnu gastronomiju kao potencijal za održivi razvoj, te na izazove i prilike za žene i mlade u ruralnim područjima.
"Želja nam je da skrenemo pažnju na potencijale i rešavanje problema s kojima se susreću proizvođači, dominantno poljoprivrednici te adresiramo te probleme ka institucijama koji kreiraju politiku i donose odluke", rekao je Duško Cvetinović, predsednik Mreže za ruralni razvoj u BiH, uoči početka događaja.
Osim iz BiH, na skupu učestvuju predstavnici Srbije, Severne Makedonije, Crne Gore, Hrvatske, Albanije te članovi drugih evropskih mreža, uključujući predstavnike civilnog društva, ministarstava poljoprivrede, lokalne proizvođače hrane, nacionalne vlade, organizacije i institucije Evropske unije.
Danas i u budućnosti, Balkanski ruralni parlament treba se održavati kao alat za zagovaranje i lobiranje za ruralne zajednice, rekao je Petar Gjorgievski, predsednik BRDN-a, istakavši kako ovaj događaj već zauzima svoje mesto u procesu donošenja politika.
"Proteklih godina stekli smo znanje, kako interno tako i na osnovu partnerskih odnosa, o tome kako se realizuju projekti i programi u praksi, a to iskustvo prenosimo na naše članove kako bi i oni stekli iskustva koja će pomoći mrežama i njihovim članovima da postanu efikasniji u svakodnevnom radu i aktivniji u lokalnim razvojnim procesima", naveo je Gjorgievski, dodavši kako veruje da će u budućnosti BRDN značajno doprineti izgradnji svesti javnosti da je potreban novi sistematski pristup ruralnom razvoju kako bi se uskladili stavovi i aktivnosti s pristupima i strukturom EU.
Uloga ruralnih mreža je da šire prave informacije na lokalni nivo, institucije, organizacije, poljoprivrednike, ruralno stanovništvo, te da rade u skladu sa akcijama o klimatskim promenama.
"Naš region Zapadnog Balkana je najčistiji u Evropi, a pošto smo tako mali treba da delujemo kao celina i da se podržavamo i lobiramo jedni za druge", poručio je generalni sekretar SWG Boban Ilić.
Tagovi
Ruralni parlament Balkana Balkanski samit o hrani Mreža za ruralni razvoj u BiH Duško Cvjetinović Petar Gjorgievski Boban Ilić
Autorka
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.