Pored toga što se ovo voće ne može tek tako naći u odgovarajućim količinama, ne može se više ni otkupiti po ranijim cenama. Otkupna cena skočila je za oko 30 odsto i u našoj zemlji, ali i u čitavom svetu.
Razlog poskupljenja maline je smanjen prinos ovog voća, pre svega u Čileu, zemlji koja je jedna od vodećih u proizvodnji i izvozu. Klimatske promene i neodgovarajuće vremenske prilike, uticale su na manji rod u toku prethodne godine u ovoj državi. Samim tim, malina se u većoj meri traži u svim zemljama u svetu, a to je dalje uzrokovalo podizanje otkupne cene.
Ukoliko cena maline u narednom periodu ne padne na svetskom tržištu, voćari u Srbiji mogli bi da imaju veću zaradu u predstojećoj sezoni jer, samim tim, cena neće biti smanjena ni u našoj državi već se očekuje porast.
Malina bi u ovoj godini mogla da se prodaje na domaćem tržištu po većoj ceni i to od 190 do 220 dinara po kilogramu, smatraju stručnjaci. Podsetimo da je u toku prošle godine kilogram maline na domaćem tržištu išao od 140 do 180 dinara.
"Proizvođači malina u Čileu ovih dana suočavaju se sa veoma nepovoljnim vremenskim uslovima. Zbog toga će se nastaviti tendencija pada proizvodnje, što je već dovelo do porasta cena. Inače, njihova najzastupljenija sorta heritidž, plaćana je u otkupu 1,5 dolara, što je znatno povećanje u odnosu na prošlogodišnju cenu od 1,2 dolara po kilogramu. Malina je u ovom trenutku veoma tražena, ali je na svim tržištima ima malo", ocenjuje stručnjak za ovu voćarsku vrstu u Srbiji, Aleksandar Leposavić.
Domaća proizvodnja u toku 2019. godine iznosila je 53.000 tona što je za 30.000 t manje u odnosu na proizvodnju tri godine ranije, podseća Leposavić dodajući da je ta količina manja u odnosu na prethodne godine.
"Ova godina biće na neki način prelomna kad je reč o opstanku domaćih malinara. Ako se nastavi dosadašnji odnos prema proizvođačima i najvećem broju hladnjačara, to neće biti dobro za očuvanje već poljuljane pozicije srpskog malinarstva", ukazuje on.
Ipak, napominje da trenutna situacija može biti korisna za srpske voćare koji se bave proizvodnjom ovog voća. Po njegovom mišljenju, malinari u Srbiji mogli bi da opstanu i, ističe, zbog toga bi trebalo nastaviti ulaganje u ovu granu voćarstva.
"Slično je i u drugim državama. Recimo, Bosna i Hercegovina imala je prinos oko 9.000 tona, što je veliki pad naspram 22.000 tona, koliko su proizvodili ranije. Manju proizvodnju beleže i Ukrajinci. Kao i svi veći proizvođači, osim Meksika, koji i dalje proizvodi 112.000 tona, ali se malina iz te zemlje prodaje sveža, što znači da se naši izvoznici na svetskoj tržnici ne susreću sa njihovom robom", navodi Leposavić, prenosi Politika.
Osim pada proizvodnje odnosno malih prinosa, malinarima ne ide na ruku što moraju dosta novca da ulože i u radnike, kao i rod koji nije zadovoljavajući i ujedno i nedovoljna zarada, uz velike izdatke za troškove pomoćnih radnika u velikoj meri otežavaju posao proizvođačima ne samo u Srbiji već i u mnogim drugim zemljama, podsetio je Leposavić nedavno, navodi ovaj list.
Izvori
Tagovi
Autorka
