Pretraživanje tekstova
Brazil podmiruje 85 odsto svojih potreba iz uvoza, a dodatni je problem što nema dovoljno skladišta.
Dok svet strahuje od nestašice đubriva, brazilske luke na reci Parana suočavaju se sa užurbanom sezonom uvoza.
Lučka uprava Parana saopštila je da luke u jednoj od najvećih poljoprivrednih država u Brazilu rade sa neuobičajeno velikom količinom đubriva nakon što su uvoznici požurili da osiguraju zalihe zbog straha da će sankcije Belorusiji i Rusiji smanjiti trgovinu, navodi Reuters.
Uvoznici žele da obezbede zalihe hranljivih materija za useve. Brazil podmiruje 85 odsto svojih potreba iz uvoza, a dodatni je problem što nema dovoljno skladišta.
Trenutno u jednoj od najprometnijih brazilskih luka, Paranagui, ima 18 brodova koji čekaju da iskrcaju gotovo 600.000 tona đubriva različitog porekla. Luiz Garsija, predsednik Parana Ports, navodi da je već 3,5 miliona tona skladišteno u luci što otežava istovar.
Brzina istovara, koja zavisi od faktora kao što su komercijalna strategija uvoznika, dobro vreme i dostupnost skladišta, dovedena je u pitanje zbog dugog kišnog perioda u martu, ograničenim skladišnim prostorom i ubrzanim prometom.
Garsija je rekao da je red od 18 plovila predstavljao napredak u odnosu na poslednje nedelje, kada je čak 30 čekalo na istovar.
Ova luka prima terete iz 30 zemalja, među kojim prednjače Kina, Rusija, Kanada i Belorusija. Brodovi sa đubrivom stižu iz Rusije što potencijalno omogućava normalnu sezonu setve žitarica, čak i kada su sankcije pogodile dobavljača. Luka u toku dana može istovariti 40.000 tona, a skladišni prostor oko lučkih terminala je u privatnom vlasništvu.
Luke Parana, uključujući Paranaguu i Antoninu, prihvatile su 3,068 miliona tona u prvom tromesečju, što predstavlja rast od 26 odsto i oko 31,5 odsto ukupnog uvoza đubriva u Brazil.
Tagovi
Brazil Uvoz đubriva Brodska luka Đubrivo Rusija Sankcije
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!