Pretraživanje tekstova
Temerinski most u Novom Sadu, podvožnjak kod Nove opštine u Subotici i Moravski most kod Požarevca su neke lokacije koje su za sada blokirane.
Savez udruženja poljoprivrednika zaoštrava proteste i kako su nam javili, danas (19.5.) nastavljaju "još žešće".
U Novom Sadu juče je bio blokiran Klisanski most na Sentandrejskom putu, a danas se barikade premaštaju na Temerinski most, sa početkom u 11h do 19h.
"Videćemo kakva će biti gužva, pa će puštanje biti na pola sata ili na sat, pa ćemo opet blokirati na dva sata i tako do 19h, kada se vraćamo na Sajam", rekao je za Agroklub ispred novosadskog dela Saveza Goran Filipović.
U Subotici blokada saobraćaja kod podvožnjaka kod Nove opštine nastaviće se i danas, zbog, kako su rekli za subotica.com, situacije koja se nije pomerila na bolje te je odlučeno da nastavljaju svoje aktivnosti kako bi skrenuli pažnju na svoje problem, one koji se indirektno tiču i svih nas.
Prva kolona nezadovoljnih poljoprivrednika iz Šumadije koji su juče (18.5.) traktorima krenuli za Beograd stigla je sinoć do "zbornog mesta" u ataru sela Vranovac kod naplatne rampe Požarevac, gde su ih dočekali članovi udruženja Stig iz Požarevca, izveštava Glas Šumadije.
"Svi su pod blokadama, na protestnim vožnjama u svim opštinama""
Saobraċajna policija naplaċivala je kazne poljoprivrednicima iz Rače i Batočine u Požarevcu.
Kako nam je rekao Milan Milošević ispred šumadijskog dela Saveza, policija im je iz saobraćaja isključila 21 vozila, ali sedam je dalje nastavilo svoju putanju.
"Mi ćemo neke vreme biti sa kolegama kod Moravskog mosta, a onda se pozdravljamo sa njima i nastavljamo gde smo naumili. Ako nam ne bude dozvoljen prelazak, ići ćemo alternativnim putevima - mi idemo uprkos svim problemima; i plaćenim kaznama i isključenim traktorima", najavio je Milošević za Agroklub.
Kako nam je javio Vlada Višić iz Saveza ovo je detaljan spisak svih lokacija gde su blokade:
"Poljoprivrednici iz Rače su zaustavljeni kod Male Krsne. Danas postoji mogućnost otvaranja novih blokada", javio nam je Višić.
Tagovi
Blokade Barikade Protesti Goran Filipović Milan Milošević Protestna vožnja
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.