Pretraživanje tekstova
Poljoprivrednici dele videozapise na kojima miševi trče i plaze po zemljištu, hangarima, oštećuju useve i nastanjuju se po kućama.
Najezda miševa u Australiji usledila je nakon jedne od najgorih sezona požara, a u jeku globalne pandemije virusa korona. Reč je o pravoj pošasti čiji je epicentar u istočnim državama ovoga kontinenta, posebno u Novom Južnom Walesu (NSW).
Poljoprivrednici dele videozapise na kojima glodari trče i gmižu po zemljištu, hangarima, oštećuju useve i nastanjuju se po kućama.
"Na vrhuncu smo imali dva miša po kvadratnom metru", opisuje Gaj Rot koji radi na istraživačkoj farmi Univerziteta u Sidneju u blizini grada Narabri. Za nbcnews priča kako se štetočine kreću oko kuća, ulaze u njih.
"Svaki put kada otvorite fioku, možete očekivati da će iskočiti iz nje. Hodaju po stolu dok za njim sedite", opisuje stanje.
Kaže kako uništavaju useve pamuka, ali i žitarice skladištene u silosima.
"Neki farmeri odustaju od letnjih useva jer su ih ozbiljno oštetili", kaže Stiv Henri, jedan od istraživača ove pojave.
Pojašnjava kako na nju utiče više faktora.
"Imali smo niz sušnih godina, što je prekinuto, a miševi se jednostavno prilagođavaju novim uslovima i počinju da se razmnožavaju. Rod žitarica je dobar i glodavci imaju mnogo hrane", naglašava.
Dakle, povoljni klimatski uslovi, dovoljno hrane, dobro sklonište i vlaga doprinose tome da se ove životinje nebrojeno množe.
Kako piše theland, istraživanje je pokazalo da farmeri izdvajaju do 150.000 američkih dolara za borbu protiv ove pošasti.
Poljoprivrednike bi mogle "izvući" ozime kulture koje se tamo obično seju u aprilu i maju. Grupa poljoprivrednika iz NSW od vlade traže hitne mere kao što je dozvola za korišćenje pesticida cink-fosfida, ali i finansijsku pomoć kroz program malih potpora. Stoga pozivaju vladu da im osigura paket finansijske pomoći do 25.000 dolara po gazdinstvu kako bi subvencionisali 50 odsto troškova za borbu protiv miševa.
Poslednja velika šteta koju su napravili na nivou čitavog Novog Južnog Velsa je da su pregrizli optičke mreže pa su korisnici izgubili pristup žičnom internetu. Većinom je reč o ruralnim prostorima zbog čega poljoprivrednici broje velike gubitke.
Nikome ne bi bilo svejedno da zatekne ovakav prizor u svom objektu na domaćinstvu:
A blessing of good rainfall from Huey has not drowned out the #mouseplague in the central west and parts of the north west, as evidenced by this video from Nyngan, courtesy of local shearer Fergus Brown.#mouseplague pic.twitter.com/mU0B3XbOW5
— NSW Young Farmers (@NSWYF) March 24, 2021
Tagovi
Najezda miševa Glodari Australija Pošast
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.