Pretraživanje tekstova
Međutiim, svetski trendovi pokazuju jasan porast u zahtevima za italijansko besemeno grožđe i italijanski vinogradari se pripremaju za budućnost.
Besemene sorte su novi trend u proizvodnji stonih sorti grožđa u Italiji. Sve veća potražnja potrošača za ovim sortama grožđa ali i zatvaranja nekih tržišta ukazuju u tom pravcu, iako tradicionalne sorte održavaju visok nivo kvaliteta.
Ove godine, italijansko grožđe se pokazalo dobrog kvaliteta. Prinos po hektaru je manji za 25 odsto od prognoziranog, kiselost je mala, a Brix stepeni visoki, tako da je realno reći da su ispunjeni ciljevi kvaliteta.
Rast za besemenim grožđem potvrđuje i činjenica da sve nove plantaže idu u tom smeru. Glavni problem je izvoz jer su se vrata nekih tržišta nedavno zatvorila za uvoz grožđa iz Italije.
Potpredsednik italijanskog udruženja proizvođača voća i grožđa Đakomo Suglia, izjavio je da je zatvaranje tržišta Rusije bilo katastrofalno za italijanski sektor. Nedavno je, kako je rekao Suglia, i Kanada takođe zabranila uvoz stonog grožđa kao i Daleki Istok, a i druga brojna tržišta su još zatvorena.
Međutiim, svetski trendovi pokazuju jasan porast u zahtevima za italijansko besemeno grožđe i italijanski vinogradari se pripremaju za budućnost.
Izvor: eurofresh-distribution.com
Foto: Bigstockphoto.com/ Chubbychii
Tagovi
Grožđe Besemene sorte Stone sorte Vinogradari Tržište
Autorka
Više [+]
Verica je administrator Agroklub portala. Diplomirani je menadžer u turizmu - master, a "zalutala" je i pronašla se u poljoprivrednim vodama. Veruje u tradicionalne vrednosti i digitalne trendove.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 8 sati
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje