Pretraživanje tekstova
Pšenica je preuzela primat u proizvodnji žitarica i potisnula ovas i ječam. Rastu i površine pod uljanom repicom.
Prinos pšenice u Švedskoj će po prvi put preći granicu od 500.000 hektara. Prema zvaničnoj statistici i procenama, poljoprivrednici u ovoj zemlji zasejali su 518.600 hektara ove žitarice, izveštava Farmer.
Podaci poljoprivredne uprave "Jordbruksverket" pokazuju da je površina povećana za 55.700 ha, odnosno 12 odsto. U poređenju s 2022. godinom, zasejano je oko 468.300 ha ozime i 50.300 ha jare pšenice.
Prema prvim procenama za 2023. godinu, površina poljoprivrednog zemljišta u Švedskoj iznosi skoro tri miliona hektara, od čega je skoro 2,5 miliona ha obradivo, a preko 457.000 ha travnjaci. "Jordbruksverket" je izvestio da se žitarice i krmne kulture uzgajaju na više od milion hektara, što odgovara oko 71 odsto ukupne poljoprivredne površine.
Do kasnih šezdesetih godina prošlog veka dominantna žitarica je bila ovas, a zatim ječam. Poslednjih desetak pšenica je zauzela primarno mesto. Za ovogodišnju žetvu pod ječmom je oko 272.000 ha, dok je ovas na 149.900 ha, što je smanjenje od 8.500 ha u odnosu na prethodnu godinu.
Povećavaju se i površine pod uljanom repicom. U odnosu na 2022. ih je za više od jedan odsto, odnosno na 128.900 ha.
Ovogodišnja površina za uzgoj ove kulture najveća je od 1965. godine, od kada su počela merenja uzgojnih površina.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)
Uljana repica proizvodi se zbog dobijanja ulja. U semenu uljane repice ima oko 40 % ulja i oko 20 % belančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvetljenje i mazivo, a... Više [+]Tagovi
Švedska Uljana repica Pšenica u Švedskoj Švedska poljoprivreda Zasejane površine Rekordna zasejana površina
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.