Pretraživanje tekstova
Bio je scenarista čuvene emisije "Selo veselo" i prvi je u bivšoj Jugoslaviji pisao o stradanju seljaka u vreme prinudnog otkupa i nasilne kolektivizacije od 1947. do 1953. godine
Dragiša Božić, poljoprivrednik, novinar, publicista, humorista, satiričar, dugogodišnji saradnik čuvene emisije Radio Beograda "Selo veselo" i brojnih štampanih i elektronskih medija, preminuo je u nedelju 24. novembra u rodnim Moravcima kod Ljiga, u 90. godini, saopštilo je Udruženje novinara Srbije.
Rođen je 6. decembra 1934, osnovnu četvororazrednu školu završio je za vreme okupacije i uz poljoprivredni kurs to je bilo celokupno njegovo formalno obrazovanje. Da čita i piše naučio je sa pet godina. Prvi novinarski tekst napisao je za list Zadruga, a krajem šezdesetih godina prošlog veka počeo je da sarađuje, kasnije i da bude scenarista čuvene emisije "Selo veselo" koju je emitovao Radio Beograd. Emisija je bila u vrhu slušanosti, dobila je vredno priznanje "Zlatni mikrofon".
Posle Radio Beograda pisao je za reviju Selo ("Zora") koju je izdavala Politika i pravio reportaže o naprednim poljoprivrednicima, starim ratnicima-soluncima.
Prvi u bivšoj Jugoslaviji napravio je feljton o stradanju seljaka u vreme prinudnog otkupa i nasilne kolektivizacije od 1947. do 1953. godine. Sarađivao je i sa Večernjim novostima, Politikom ekspres i valjevskom revijom Kolubara. Autor je nekoliko knjiga, a u Udruženju novinara Srbije bio je prvi predsednik Aktiva samostalnih novinara.
Sahranjen u ponedeljak, 25. novembra, na seoskom groblju u Moravcima.
Tagovi
Dragiša Božić Preminuo Dragiša Božić Selo veselo Udruženje novinara Srbije Autor knjiga Revija Selo
Autorka
Više [+]
Diplomirana novinarka, zaljubljena u pisanu reč. Trudi se da bude dorasla novinarskom postulatu: "Rečima usko, a mislima široko".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.