Pretraživanje tekstova
Ivica Todorić prodao je Dijamant agrar srpskom biznismenu Petru Matijeviću, dok priča o uljarama još nije dobila svoj kraj.
Ivica Todorić, vlasnik koncerna Agrokor, prodao je Dijamat agrar, kompaniju koja u svom vlasništvu ima 4.500 hektara zemljišta, a u svoja četiri centra: Bratstvo, Stajićevo, Rasadnik i Planta bavi se ratarskom proizvodnjom te tovom junadi i zapošljava 160 radnika. Novi vlasnik Dijamant agrara je srpski kralj mesa, Petar Matijević.
Inostrane kompanije u Srbiji poseduju 22.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Najveći među njima je irski Baltic Property Investments, sa oko 10.000 hektara. Drugi najveći bio je Agrokor, no ovom je prodajom gotovo ostao bez oranica u Srbiji.
Farmu za tov junadi Planta u Futogu, Todorić je otvorio još 2010. godine, a uključujući otkupni centar voća i povrća u Begeču, ukupno je investirao 12 mil. evra. Planine njive poznate su po ratarskim kulturama i dobrim proizvodnim rezultatima. No, Todorić je u vojvođanske njive počeo ulagati puno pre. Već 10 - ak godina posluje na ovim prostorima, a vlasnik je i poznatih firmi Frikom, Mivela, Dijamant, koji je i osnivač Dijamant agrara. Inače, Dijamant je i jedna od prvih poslovnih investicija ovog hrvatskog biznismena u Srbiji.
U poslednje vreme se dosta piše o Todorićevom interesu upravo za uljare u Srbiji, a kupovinom Viktorija Oil uljare u Šidu značajno bi ojačao pozicije u prerađivačkoj industriji. No, s druge strane, kako prenosi Dnevnik, postoje i spekulacije o prodaji Dijamanta. Hoće li Todorić zaista prodati Dijamant i da li će ga kupiti neka od srpskih kompanija ili možda evropskih, ostaje da se vidi.
Tagovi
Ivica Todorić Dijamant agrar Uljare Viktoria Oil Zemljište Petar Matijević Centar voća i povrća Begeč Zrenjanin Bratstvo Stajićevo Rasadnik Planta Tov junadi Ratarska proizvodnja Kralj mesa Futog Frikom Mivela Šid Vojvođanske njive
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!