Pretraživanje tekstova
Evropi je potrebna uspešna domaća proizvodnja đubriva koja će snabdeti evropske poljoprivrednike i kratkoročno i dugoročno, izjavio je Jakob Hansen, generalni direktor udruženja "Fertilizers" Evrope.
Proteklih nedelja u javnosti se najviše raspravlja o visokim cenama gasa koje su, između ostalog, pogodile industriju za proizvodnju đubriva. Prema objavi evropskog udruženja proizvođača đubriva "Fertilizers Europe", one čine 80 odsto troškova proizvodnje što znači da proizvođači iz Evropske unije više nisu konkurentni.
Do sada su se uspešno takmičili sa onima iz Rusije, Severne Afrike i Veća za saradnju u Zalivu (GCC) u kojima su cene gasa niže i stabilnije. Ali, zbog trenutno velikog jaza nisu konkurentni, naveo je za Euractiv generalni direktor spomenutog udruženja, Jakob Hansen.
Kaže da je to glavni razlog privremenih ograničenja i zatvaranja pogona širom Evrope.
"Postoji stvarni rizik da će ova situacija, ako se uskoro ne reši, dovesti do trajnih zatvaranja ili preseljenja našeg sektora izvan Evrope", upozorio je.
Osvrnuo se i na nedavno saopštenje Evropske komisije o rešavanju rastućih cena energije. Komentarisao je da predložene mere ne odražavaju hitnost potrebe za pružanjem pomoći toj industriji.
"Evropi je potrebna uspešna domaća proizvodnja đubriva koja će snabdeti evropske poljoprivrednike i kratkoročno i dugoročno", smatra Hansen u ime organizacije. Prema njima, industrija je temelj za održivo snabdevanje hranom na našem kontinentu.
Kako upozorava, trenutni nedostatak produktivnosti dovešće do smanjenja evropske proizvodnje đubriva, što bi ipak moglo uticati na prinose u sledećoj sezoni, ali i na cene namirnica.
Dok se svet bori sa posledicama preteranih emisija ugljičnog dioksida, paradoksalno, on se široko koristi u prehrambenoj industriji, a nusproizvod je proizvodnje đubriva, komentariše Hansen. Koristi se za dobijanje mehurića u pivu i drugim gaziranim pićima do omamljivanja pilića i svinja pred klanje. Takođe, pomoću njega se stvara i AdBlue tečnost koja smanjuje emisije iz izduvnih cevi vozila.
Napomenuo je da su proizvođači đubriva i dalje predani evropskim naporima za dekarbonizaciju. Ali, taj prelaz zahteva vrlo velika ulaganja, a ona pak zavise od proizvodnje koja donosi prihod.
"Trenutna situacija ugrožava njihovu sposobnost da finansiraju buduća ulaganja u donošenju potrebne klimatske neutralnosti do 2050. godine, ne u samoj industriji đubriva nego i kroz amonijak", upozorili su iz udruženja.
Pozvali su Evropsku komisiju i odgovorna tela država članica da preduzme hitne korektivne mere koje će omogućiti povratak uslova u kojima proizvođači iz EU mogu da nastave da snabdevaju evropske poljoprivrednike visokokvalitetnim i održivim đubrivima iz EU.
Tagovi
Đubrivo Poskupljenje Gas Fabrika Fertilizers Europe Proizvodnja đubriva
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.