Pretraživanje tekstova
Kad je reč o stvorenim količinama otpada, posmatrano po sektorima, i u odnosu na prethodnu godinu, u 2019. u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zabeležen je rast od 41,5 odsto.
Tokom 2019. godine u Republici Srbiji sektori poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, zatim rudarstva, prerađivačke industrije, snabdevanja električnom energijom, gasom i parom, snabdevanja vodom i upravljanje otpadnim vodama, građevinarstva i sektori uslužnih delatnosti stvorili su 64,5 miliona tona otpada, od čega 75,6 odsto čini neopasni, a 24,4 odsto opasni otpad. Najveći udeo stvorenog opasnog otpada je u sektoru Rudarstvo (29,2 odsto), rezultati su Republičkog zavoda za statistiku.
Srbija ima potencijala za ekološki razvoj, ali se ipak priroda pretvara u deponiju
Kad je reč o stvorenim količinama otpada, posmatrano po sektorima, i u odnosu na prethodnu godinu, u 2019. u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zabeležen je rast od 41,5 odsto, rudarstvu od 39,2 odsto, prerađivačkoj industriji od 7,1 odsto.
U sektoru snabdevanje električnom energijom, gasom i parom zabeležen je rast od 0,1 odsto, dok je, sa druge strane, u sektoru snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama zabeležen pad od 14,4 odsto, ali u građevinarstvu rast od 10,1 odsto i sektori uslužnih delatnosti od 0,5 odsto.
U 2019. godini ukupno je tretirano 62,7 miliona tona otpada. Od ukupno tretirane količine otpada odloženo je 60,3 miliona tona (96,4 odsto).
Reciklirane količine otpada u 2019. godini beleže rast u odnosu na prethodnu godinu od 6,6 odsto, koji je uglavnom nastao zbog povećanog recikliranja metalnog otpada.
Količina recikliranog otpada korišćenog kao gorivo za proizvodnju energije veća je za 14,9 odsto nego prethodne godine.
Tagovi
Otpad Otpad u poljoprivredi Republički zavod za statistiku Reciklaža Odlaganje otpada
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Gudurički vrh koji se nalazi na Vršačkim planinama je svojstveno prirodno blago koje je nalazi u I kategoriji zaštite - međutim, izgleda da će i to vrlo brzo da se promeni! Protesti građana Vršca, lokalnih vlasti i NVO se izričito protive p... Više [+]
Gudurički vrh koji se nalazi na Vršačkim planinama je svojstveno prirodno blago koje je nalazi u I kategoriji zaštite - međutim, izgleda da će i to vrlo brzo da se promeni! Protesti građana Vršca, lokalnih vlasti i NVO se izričito protive potpunom uništenju Guduričkog vrha - naime, država je odlučila da je upravo tamo idealno mesto za izmeštanje Protivgradne stanice i radara "Samoš" nedaleko Padine u opštini Kovačica. Ova stanica čuva useve južnog Banata od grada već punih 25 godine i postoji razlog zbog čega se ona tamo nalazi! Meštani opštine Kovačica su u ponedeljak protestvovali ispred zgrade opštine zahtevajući da se hitno donese moratorijum na gradnju 148 vetrenjača visine 250m dok se ne sprovede detaljna studija o uticaju vetroparkova na useve i mikroklimu. Protivgradna stanica se "sklanja" na Gudurički vrh upravo zbog toga - kako bi se "očistio teren" i nesmetano počelo sa gradnjom najvećeg vetroparka u Srbiji... na prvoklasnom poljoprivrednom zemljištu.... Istraživanje je toku a priču sa terena donosimo na naš portal uskoro.