Pretraživanje tekstova
20:30 je vreme koje bi trebalo da podesite kao podsetnik. Tada će se na svih šest kontinenata ugasiti svetla u znak podrške akciji "Sat za našu planetu".
Odvojite jedan sat za našu planetu i u 20:30 ugasite svetla. Tako ćete se pridružiti najvećoj globalnoj volonterskoj akciji. Ova ekološka inicijativa krenula je iz Sidneja 2007. godine, a do 2016. ukjučilo se 178 zemalja sa svih kontinenata i stotine miliona ljudi.
Svetski fond za prirodu (WWF) će po deseti put podsetiti na to da moramo da se suočimo sa posledicama koje nastaju zbog klimatskih promena. U znak solidarnosti, osim svetla u domovima, gasi se i javna i dekorativna rasveta. Mrak predstavlja podsetnik da moramo da osiguramo održivu budućnost planete.
Do ove godine u Srbiji se akciji pridružilo 180 škola, 92 nevladine organizacije, 85 gradova i 75 kompanija. Po ugledu na svetske znamenitosti, kao što su Ajfelov toranj, Koloseum ili Big Ben, i kod nas će se svetla ugasiti na Kalemegdanu, Domu Narodne skupštine, hramu Svetog Save, Petrovaradinskoj tvrđavi, Niškoj tvrđavi i na drugim mestima.
Foto: WWF
Izvori
Tagovi
WWF Sat za našu planetu Održivi razvoj Ekologija
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.