Sezonski poslovi: Ne duže od 12 časova dnevno i maksimalno 120 radnih dana godišnje

Period je godine kada se u poljoprivredi najviše angažuju sezonski radnici. Kako pojašnjava Nela Miladinović iz Fonda PIO u najnovijem broju "Glasa osiguranika", poslodavac ima obavezu da svakog od njih pre stupanja na rad upozna sa poslovima koje će obavljati, uslovima za bezbednost i zdravlje na radu, dnevnim i nedeljnim radnim vremenom, odmorima, kao i sa visinom naknade za rad bez pripadajućeg poreza i doprinosa, kao i rokovima za njenu isplatu.

Poslovi koji se obavljaju samo u određeno vreme tokom godine u pojedinim delatnostima u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (sadnja, setva, berba, žetva, zaštita bilja, priprema zemljišta, orezivanje, čišćenje, ljušćenje, ispaša ) su sezonski poslovi. Radnici koje poslodavci angažuju za obavljanje tih poslova uz novčanu naknadu za rad su sezonski radnici i oni su obavezno osigurana lica.

"Na sezonskim poslovima mogu da budu angažovani i osiguranici zaposleni, osiguranici samostalnih delatnosti, osiguranici poljoprivrednici, kao i korisnici novčane naknade", pojašnjava Miladinovićeva.

Naknada - najmanje u iznosu minimalne cene rada

Poslodavac je preduzetnik ili pravno lice, a može biti i fizičko lice – nosilac ili član porodičnog poljoprivrednog gazdinstva.

"Ako prekine radno angažovanje poslodavac je dužan da tom radniku isplati do tada neisplaćen iznos ugovorenih dnevnih neto naknada. Radno vreme sezonskog radnika ne sme biti duže od 12 časova dnevno."

Naknada se obračunava po radnom satu, bez pripadajućih doprinosa i poreza, najmanje u iznosu minimalne cene rada utvrđene u skladu sa zakonom, koja važi na dan isplate. Iplaćuje se na kraju radnog dana ili prema dogovoru.

Obavezna prijava radnika

Ako se sezonski radnik nalazi na evidenciji nezaposlenih, on se ne briše iz evidencije, niti se obustavlja isplata novčane naknade za vreme privremene nezaposlenosti. Sezonski radnici imaju pravo iz zdravstvenog osiguranja samo za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti, kao i prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, u skladu sa zakonom.

"Poslodavac evidencionu prijavu može podneti elektronskim putem Poreskoj upravi. Period u kojem se sezonski radnik prijavljuje i odjavljuje je kalendarski mesec. Poreska uprava na osnovu podataka iz evidencione prijave i odjave Centralnom registru za obavezno socijalno osiguranje podnosi jedinstvenu prijavu na obavezno socijalno osiguranje", kaže ona i napominje da poslodavac može da angažuje sezonske radnike najviše 180 dana u toku kalendarske godine.

Zarada dobra, ali niko neće da "stegne" makaze

Poslodavac može da angažuje istog sezonskog radnika najviše 120 radnih dana u kalendarskoj godini po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad.

Obavezu plaćanja poreza i doprinosa ima poslodavac i dužan je da, počev od prvog dana angažovanja sezonskih radnika, u svakom kalendarskom mesecu elektronskim putem Poreskoj upravi dostavlja podatke potrebne za izradu evidencione prijave.

Na teritoriji Srbije u 2023. godini bilo je angažovano 33.084, a u 2024. ukupno 32.374 sezonska radnika.