Pretraživanje tekstova
Nemački poljoprivrednici su i ovog januara izašli na ulice i poslali snažnu poruku.
Deset godina u Nemačkoj postoji pokret poljoprivrednika, što konvencionalnih, što ekoloških, od ratara do stočara, proizvođača hrane, koji istovremeno okuplja i aktiviste za zaštitu prirode, okoliša i prava životinja - preko 50 organizacija. Svakog januara, pred veliki berlinski sajam - Zelena nedelja, pod motoom "Siti smo svega!" zajedno izlaze na ulice kako bi upozorili na aktuelne probleme.
A što vide kao najveće?
Masovnu industrijsku poljoprivredu i proizvodnju hrane, neuspelu agrarnu reformu EU-a, sporazum sa zemljama Merkosura. Bore se za postupno ukidanje pesticida, zaustavljanje genetskog inženjeringa, očuvanje životne sredine, dobrobit životinja i kvalitetnu hranu koju su proizveli mali poljoprivrednici.
Tako su i protekle subote održali svoju godišnju demonstraciju, trubeći s 30-ak traktora ispred zgrade Savezne nemačke vlade kao i ispred sedišta CDU-a.
Zbog pandemije i epidemioloških mera koje su u toj zemlji posebno rigorozne, ove godine bilo je mnogo manje učeniska nego prošlih. Nekada je demonstracijama prisustvovalo nekoliko desetina hiljada protestora, a ove tek oko 150 njih sa 30-ak traktora.
Ali, organizatori su se dosetili na koji način "okupiti" ostale, koji nisu mogli da dođu u Berlin. Tako su prikupili preko 10.000 otisaka stopala onih koji bi inače učestvovali na protestu.
"Uprkos pandemiji, pokazali smo da su promene u poljoprivredi važnije nego ikada", poručili su organizatori posebno naglasivši probleme koje je uzrokovao virus korona.
"Na primeru Tenisa vidimo kako industrija generiše ogromnu dobit na štetu ljudi, životinja i prirode. To nas ljuti!", kategorični su.
Dakle, nemački mali poljoprivrednici bore se zajedno sa udruženjima za zaštitu prirode, životinja i životne sredine jer su shvatili da se samo zajedničkim snagama mogu izboriti za svoja prava.
Vrlo su kritični prema kriterijumima Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).
"Svake godine EU preko ZPP-a ulaže 60 milijardi evra. Četiri petine tog iznosa su direktna plaćanja od kojih najveći deo odlazi velikim vlasnicima zemljišta", upozoravaju navodeći kako takvi po hektaru dobiju oko 300 evra, bez obzira praktikuju li na njima održivu poljoprivredu ili ne. Kažu, novac bi se trebalo koristiti za nagrađivanje održivih firmi.
"Budućnost je u farmerima koji se dobro brinu o životinjama, koji oživljavaju ruralna područja i pomažu u zaštiti prirode i klime. Javni novac za javne usluge - to mora biti vodilja predstojeće reforme ZPP-a", poručuju.
Ovaj pokret ima velika očekivanja od izborne godine u Nemačkoj.
Tagovi
Pokret Mali farmeri Aktivizam Berlin Zelena nedelja Siti smo svega
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.