Pretraživanje tekstova
Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović najavio je danas da će sledeće nedelje biti održana sednica Saveta za maline, na kojoj će između ostalog biti izneti i podaci o troškovima proizvodnje.
Nedimović je najavio da će sledeće nedelje biti održan Savet za malinu, na kojem će se izaći sa konkretnim pokazateljima koliko košta kilogram maline u proizvodnji, na plantažama do jednog hektara, kao i sa konkretnim merama, prenosi RTV.
"Nisam čarobnjak iz Oza da mogu da obećam cenu koja će sve zadovoljiti. Moj posao je da razgovaram i sa hladnjačarima i sa malinarima, da pokušam da te prirodno suprotstavljene stavove nekako približim", rekao je Nedimović.
Dodao je da prethodne dve godine za malinare nisu bile dobre, za razliku od ranijih godina. Po njegovim rečima 2011. godine bilo je 11.900 hektara maline, prošle godine 23.000 hektara maline, a da su tržišta ista, te da je ponuda veća od potražnje.
Posao države je po Nedimovićevim rečima da otvara tržišta za malinare i istakao da će uskoro razgovarati sa predstavnicima japanske privredne komore, te da je juče razgovarao sa delegacijom iz Egipta u kojoj su i vlasnici lanaca hotela, kako bi kupili neku količinu maline za svoje potrebe.
"Mi imamo 59.000 gazdinstava koji imaju do jednog hektara maline, to je jako važan sociološki problem, sa aspekta populacione politike", rekao je Nedimović.
Izvori
Tagovi
Cena maline Uzgoj maline Branisav Nedimović Savet za malinu
Autorka
Više [+]
Slađana je diplomirani profesor srpske književnosti i jezika s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!