Pretraživanje tekstova
Smrdibube se sve više zavlače u zatvorene prostore gde planiraju da prezime. Možemo li da ih sprečimo u tome?
Dani postaju sve hladniji i većina insekata traži skloništa u kojima će da prezime. Izuzetak nisu ni smrdljive stenice znane i kao smrdibube i smrdljivi martin. Toplota naših kuća, stanova i drugih objekata ih privlači, što nije dobro, najviše iz higijenskih i zdravstvenih razloga jer mogu da izazovu alergije.
Veliki broj vrsta možete da nađete u svom domu, a prednjače zelena i smeđa mramorasta smrdibuba. Tokom cele godine s njima smo se borili u baštama, plastenicima, cvetnjacima, voćnjacima. Mogu da imaju više generacija tokom sezone, a neke vrste mogu da polože i do 400 jaja u jednoj generaciji. Imaju mali broj neprijatelja i prirodnih antagonista. U tome je ključ njihove brojnosti.
Najviše ih ima u objektima koji su okruženi zelenilom. Osim toga, u gradovima nema ili je veoma malo njihovih prirodnih zimovališta. Često ih u stambenim mestima nalazimo iza nameštaja, u blizini kućnih aparata, radijatora.
Jedina preventivna mera koja efikasno sprečava njihov ulazak je postavljanje mrežica na prozore ili komarnika.
Ali, ako vam ne smeta, možete da iskoristite moć mirisa belog luka, jer njega nikako ne vole. Glavice rasporedimo po prostorijama, najviše u blizini prozora. Pojedine čenove zgnječite i stavite ih sa spoljne strane prozora.
Možete da napravite preparat od belog i crvenog luka. Od svakog uzmite po 30 grama, prelijte jednom litrom vode i kuvajte. Ostavite 15 minuta da ključa. Posle toga otvorite prozor, jer će miris čaja da ih otera iz prostorije.
Sapunicom marsejskog (kalijumovog) sapuna možemo da poprskamo balkon ili terasu, kao i rastvorom belog luka ako vam ne smeta miris.
Uzgajajte mentu ili mačju travu, jer ne vole ni njen miris.
Smrdibubama u ovo doba godine ne odgovaraju intenzivno žuta i zelena boja.
Postoje i mnogobrojni gotovi preparati na bazi biljaka koji imaju repelentnu ulogu, odnosno svojim mirisom ih odbijaju. Dovoljno je da balkone, terase i okvire prozora i vrata poprskate takvim sredstvima.
Tagovi
Smrdibuba Smrdljivi martin Suzbijanje smrdibube Mirisi Smrdljiva stenica Kako oterati Preventivna mera
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.