Pretraživanje tekstova
Publikacija "Statistika poljoprivrede, šumarstva i ribarstva 2017", koju je objavio Eurostat, kao jednu od tema donosi analizu oblasti i uslova u kojima žive poljoprivrednici.
Publikacija "Statistika poljoprivrede, šumarstva i ribarstva 2017", koju je objavio Eurostat, kao jednu od tema donosi analizu oblasti i uslova u kojima žive poljoprivrednici.
Tako se navodi da je u 2015. godini 28% ljudi u EU živelo u ruralnim područjima, 31,7% u manjim gradovima i predgrađu i 40,4% u velikim gradovima. Brojke za Srbiju kažu da je situacija bila ujednačena: 40% u selima i po 30% u druge dve kategorije.
Kada je reč o državama članicama, posebno se ističe Litvanija, u kojoj je čak više od polovine stanovništva (56,2%) živelo u ruralnom području.
Najviše stanovnika u selima ima Litvanija
Eurostat beleži i da su najniži prihodi u EU prijavljeni upravo u ruralnim područjima. Navodi se da je srednji ekvivalentni neto dohodak iznosio 16.127 evra po osobi. Najniži nivo prihoda imaju Bugari i Rumuni, dok je najviši u Austriji i Velikoj Britaniji.
U Srbiji je srednji ekvivalentni neto dohodak u ruralnom području 1.973 evra, u manjim gradovima 2.605 evra i u velikim gradovima 3.306 evra.
Podaci pokazuju da je internet najmanje dostupan u ruralnim oblastima. Međutim, rezultati iz prošle godine su visoki - čak 80% stanovnika na selu u EU ima pristup internetu, dok u urbanijim sredinama ima 86% i 88% stanovništva.
Najlošija situacija je u selima u Bugarskoj, Grčkoj, Litvaniji, Mađarskoj, Portugalu i Rumuniji, dok najbolji pristup imaju sela u Belgiji, Luksemburgu i Velikoj Britaniji.
Foto: igor stevanovic / Bigstock
Tagovi
Eurostat Selo Poljoprivrednici Internet Prihod Publikacija
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.