Pretraživanje tekstova
Države bi trebalo da sprovode politiku za smanjenje stoke, diverzifikaciju proizvodnje hrane i vraćanje zemlje prirodi, poručuju istraživači.
Države bi trebalo da sprovode politiku za smanjenje stoke, diverzifikaciju proizvodnje hrane i vraćanje zemlje prirodi, poručuju istraživači. Ogromna obnova prirodne vegetacije na tlu koje se trenutno koristi za proizvodnju mesa "najbolja je opcija" za uklanjanje CO2 (ugljen diokisid) iz atmosfere i sa njom mora da se počne odmah, upozoravali su naučnici.
Stada goveda i ovaca zahtevaju ogromne površine zemlje, ne samo za pašnjake već i za žitarice uzgojene za ishranu intenzivno gajenih životinja. Zatim, njihovi probavni procesi rezultiraju visokim emisijama metana, koji je važan gas staklene bašte, piše Independet.
Od 2017. godine, prema Međuvladinom panelu za klimatske promene (IPCC), atmosfera ne sme da apsorbuje više od 420 milijardi tona CO2, a otprilike 720 milijardi tona ugljen dioksida mora da bude uklonjeno iz atmosfere, kako bismo imali priliku da ograničimo globalno zagrevanja na 1,5 Celzijusov stepen.
Istraživači sada pozivaju zemlje sa visokim i srednjim dohotkom da uključe četiri mere kako bi ih uskladile sa ciljevima pariškog klimatskog sporazuma:
Naučnici su dodali: "Predlažemo da zemlje sa visokim i srednjim dohotkom ne daju outpute svoje stočne proizvodnje u druge zemlje već umesto toga da smanjuju potražnju za stočnim proizvodima."
Tokom prošle godine, tadašnji glavni naučnik za životnu sredinu u Velikoj Britaniji, Jan Bojd, upozorio je da ljudi moraju da jedu manje crvenog mesa, manje da putuju i kupuju manje odeće, a takođe je pozvao na stvaranje "neto nultog ministarstva".
Početkom decembra, naučnici sa Univerziteta u Gotingenu, objavili su istraživanje koje predviđa kako bi unos kalorija mogao da se promeni između 2010. i 2100. i procenili kako bi globalni zahtevi za hranom mogli da se povećaju za 80 odsto do kraja veka.
Tagovi
Klimatske promene Poljoprivreda Stočarstvo Priroda
Autorka
Više [+]
Karolina je magistrirala agroekonomiju, sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savete deli sa čitaocima Agrokluba!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.