Ovaj potez itekako će osetiti američki poljoprivrednici, a na to ih je i upozorio predsednik SAD-a, rekavši im da se pripreme za prodaju svoje robe na domaćem tržištu.
Američki predsednik Donald Tramp ostvario je svoje pretnje i od utorka, 4. marta uveo je carine od 25 odsto na uvoz iz Kanade i Meksika, te dodatnih 10 odsto Kini, koja još od njegovog prvog mandata ima 10 odsto, piše Reuters.
Reč je o carinskim merama koje bi mogle da utiču na skoro 2,2 triliona dolara u dvosmernoj godišnjoj američkoj trgovini.
Ovim potezom počeo je trgovinski rat, jer Kanada i Kina su već najavile da će uzvratiti SAD-u istom merom, dok je Meksiko za sada suzdržan.
Pojašnjavajući zbog čega uvodi carine, Tramp je objasnio da je to odgovor na, kako tvrdi, neprihvatljiv dotok ilegalnih droga i nedokumentovanih migranata u SAD iz dve susede zemlje.
Ovaj potez itekako će osetiti američki poljoprivrednici, a na to ih je upozorio i sam predsednik SAD-a, rekavši im da se pripreme za prodaju svoje robe na domaćem tržištu.
Nije trebalo dugo čekati na reakciju Kanade i Kine.
"Kanada neće ostati bez odgovora na ovu neopravdanu odluku. Odgovorićemo s 25-postotnim carinama na 155 milijardi dolara američkih proizvoda“, rekao je kanadski premijer Džastin Trudo, dodavši kako će "odmah uvesti carine na 30 milijardi dolara vrednu robu, a na preostalih 125 milijardi dolara u sledeće tri nedelje. Naše carine ostaće na snazi sve dok se američke carine ne povuku“.
Uprkos Trampovom obećanju, cene jaja u američkim prodavnicama vrtoglavo rastu
Zbog Trampovih carina Amerikanci će plaćati više za hranu, gorivo i automobile, a potencijalno će izgubiti i hiljade radnih mesta.
"Carine će narušiti izuzetno uspešan trgovinski odnos i prekršiti sam trgovinski sporazum koji je predjednik Tramp ispregovarao tokom svog prošlog mandata“, zaključio je kanadski premijer.
Istovremeno, kinesko ministarstvo finansija najavilo je uvođenje 15 odsto carina na neke američke poljoprivredne proizvode, uključujući piletinu, pšenicu, kukuruz i pamuk. Na druge proizvode, poput soje, svinjetine, govedine, voća, povrća i mlečnih proizvoda, uvešće se carine od10 odsto. A kako najavljuju iz Pekinga, ove carine stupiće na snagu 10. marta.
I pre uvođenja carina, kroz tešku krizu prolaze američki poljoprivrednici, ne samo zbog katastrofalne epidemije ptičjeg gripa, već i zbog gubitka ogromnih sredstava koja su trebali da dobiju iz fonda Ministarstva poljoprivrede (USDA).
Međutim, Trampova administracija blokirala je sredstva predviđena za klimatske mere, a reč je o 369 milijardi dolara namenjenih američkim poljoprivrednicima u sledećih deset godina.
Tramp gubi podršku farmera? Poljoprivrednici tuže administraciju zbog blokiranja sredstava
Inače, do danas je kroz Zakon o smanjenju inflacije (IRA) dogovoreno finansiranje 30.715 ugovora u svih 50 država, u visini od 2,3 milijarde dolara za američke farmere, rančere i šumare, izveštava Sustainableagriculture.
Uskraćivanje sredstava IRA-e znači raskid skoro 31.000 ugovora s poljoprivrednicima koji podržavaju finansijsku i ekološku održivost njihovih farmi.
Od 2,3 milijarde dolara obećanih poljoprivrednicima na osnovu tih ugovora, većina je verovatno još uvek u blagajni USDA-e.
Tagovi
Autor