Pretraživanje tekstova
Nedostatak padavina doveo je do smanjenja prinosa mnogih kultura, kao što su kukuruz, suncokret i soja.
Predstavnici Udruženja poljoprivrednih proizvođača Subotice sastali su se juče (26. avgust) sa zamenicom gradonačenika Subotice Čilom Goli kako bi tražili pomoć zbog posledica suše.
Kako su naveli u zahtevu upućenom nadležnima, razlog za sastanak je "suša koja razara brojna subotička sela, šteta koja se meri već milionima evra i mnoga domaćinstva nemaju vodu."
"Ukratko, prošli smo kao "bos po trnju". Rečeno nam je da Republički hidrometeorološki zavod ne prepoznaje sušu i da je prema njihovim merenjima ovo jedna prosečna godina", kaže za Agroklub predsednik Skupštine Udruženja poljoprivrednih proizvođača Subotice Miroslav Matković.
Osim njega, sa nadležnima su razgovarali i poljoprivrednici Marinko Kujundžić i Damir Perčić.
Iako su poljoprivrednici pre desetak dana tražili sastanak sa gradonačelnikom Subotice Stevanom Bakićem, on nije prisustvovao.
Kako kaže Matković, nedostatak padavina doveo je do smanjenja prinosa mnogih kultura, kao što su kukuruz, suncokret i soja. Tražili su od nadležnih konkretne preporuke za kratkoročne i dugoročne mere koje bi grad mogao da preduzme za ublažavanje posledica suše.
"Dobili smo odgovor da grad ne može da učini bilo šta u vezi sa sušom. Barem neka nam obezbede vodu u kanalima, a mi ćemo tražiti od pokrajine subvencije za tifone da možemo da navodnjavamo. Bunari su presušili."
Berba kukuruza u punom jeku, prinosi razočarali. I do 60 odsto manji
Naš sagovornik pojašnjava da problem nedostatka padavina u regionu Subotice traje već tri godine i zato je bitno da se nešto, bilo šta, preduzme.
"Zašto ja moram da budem i poljoprivrednik i pravnik i da stalno ukazujem šta treba da urade? Moje je da iznesem problem. Pitao sam šta opština planira da uradi, šta su predvideli. Uputili su nas na pokrajinski i republički nivo, oni novca za poljoprivrednike nemaju", razočaran je on.
Ostali zahtevi koji su stavljeni pred nadležne bili su, između ostalog, povećanje budžeta za poljoprivredu na 100 miliona dinara, ali i pojačano održavanje šumskih pojaseva i košenje pored puteva.
"Uglavnom, u ovoj godini ne mogu ništa na preduzmu. Ostalo je na tome da im se javimo u oktobru, pa da kreiramo budžet. I to je to za ovu godinu", zaključuje Matković.
Poljoprivrednici traže proglašenje elementarne nepogode zbog suše
Sastanku su prisustvovali i gradska menadžerka Zagorka Panić, članica Gradskog veća za poljoprivredu Hajnalka Bognar Pastor, šef kancelarije Sekretarijata za poljoprivredu i zaštitu životne sredine Grgur Stipić i ispred Komisije za državnu zemlju Dragutin Soković.
Tagovi
Suša Prinosi Sastanak Miroslav Matković Pomoć zbog posledica suše Kanali za navodnjavanje
Autorka
Više [+]
Diplomirana novinarka, zaljubljena u pisanu reč. Trudi se da bude dorasla novinarskom postulatu: "Rečima usko, a mislima široko".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.