Pretraživanje tekstova
Cilj je uspostaviti i ekonomsku i ekološku održivost poljoprivredne proizvodnje, povećavajući skladištenje ugljenika i smanjujući emisije štetnih gasova, kažu iz Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije
Hrvatska prva u Evropi u suradnji sa italijanskim partnerima sprovodi projekt GECO 2.2 čiji je cilj da uspostavi i ekonomsku i ekološku održivost poljoprivredne proizvodnje, povećavajući skladištenje ugljenika i smanjujući emisije štetnih gasova, a sprovodi ga Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA).
Kako su pojasnili, projekat nudi i ono što je do sada bilo nezamislivo - mogućnost trgovanja ugljenikom "zarobljenim“ u biljkama i zemljištu.
"Cilj je uspostaviti platformu u kojoj će poljoprivrednici dobijati broj bodova skladno količini skladištenog ugljen dioksida, dok će preduzetnici, odnosno privredni subjekti s druge strane moći da otkupljuju te bodove i zauzvrat bi oni dobijali poreske olakšice ili neke druge benefite", rekao je direktor AGRRA-e Ivica Pintur.
Ističu kako su poljoprivrednici sa hrvatske i italijanske strane odlično reagovali na ideju već u eksperimentalnoj fazi projekta. Učestvovalo ih je 160 sa 208 eksperimentalnih polja, od čega je njih 39 bilo s područja Zadarske županije. Ukupno je sekvestrirano više od četiri hiljade tona CO2 na 1.484 hektara poljoprivrednog zemljišta, dok je za tržište bilo uspostavljeno više od 400 kredita. Vrednost poslovanja preko te berze bila je, naglašavaju, oko 10 hiljada evra.
Zamjenica direktora AGRRA-e i rukvodilac projekta GECO 2.2 Ivana Dević najavljuje kako će se putem projektnih aktivnosti kreirati metodologija i razviti sertifikacijska shema koja će biti osnova za uspostavljanje tržišta ugljenika za područje cele Evropske unije, a što do sada nije postojalo. Sledi tako i donošenje zakonodavnog okvira kojim bi se omogućilo tržište ugljeničnim kreditima i sertifikovanje pomoću kojeg će preduzetnici dokazati da su smanjili svoj ugljenični otisak, a u čemu će im pomoći, kažu, Ministarstvo poljoprivrede koje je pridruženi partner.
Kako ističe Pintur, važno je naglasiti da se kroz GECO 2.2 uspostavlja regionalno tržište ugljenika koje je u skladu sa strategijama i politikama EU, što dodatno doprinosi održivosti i smanjenju emisije ugljenika.
Inače, hrvatski projektni konzorcijum sastavljen je od Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije - AGRRA, Dubrovačko-neretvanske županije i Udruženja maslinara Kaštela Mastrinka u saradnji s italijanskim savezom Legacoop Romagna i Legacoop Marche, Regionalnom federacijom Coldiretti Molise te Mediteranskim agronomskim institutom Bari sprovodi projekat Green Economy – GECO 2.2.
Projekat vrijedan 2.056.525 evra sufinansira Evropska unija u okviru Programa prekogranične saradnje INTERREG V-A Italija - Hrvatska 2021.-2027. Srovođenje je počelo 1. februara 2024. i traj će do 31. jula 2026. godine.
Tagovi
Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije GECO 2.2 Ivana Dević Ivica Pintur Trgovanje ugljenikom
Autorka
Više [+]
Karolina je magistrirala agroekonomiju, sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savete deli sa čitaocima Agrokluba!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni or... Više [+]
Crni orah, pelin i karanfilić u fitoterapiji – zašto su važne prave količine
U tradicionalnoj fitoterapiji, pojedine biljke imaju dug istorijat primene u podršci organizmu. Među najčešće pominjanim biljkama u tom kontekstu nalaze se crni orah, pelin i karanfilić, koji se vekovima koriste u različitim kulturama kao deo biljnih formulacija.
Iako su ove biljke danas dostupne u različitim oblicima, razlike među preparatima često nisu u samim biljkama, već u količinama, koncentraciji i načinu kombinovanja.
Značaj količine i kontinuiteta u biljnoj primeni
U praksi se često sreću preparati koji sadrže minimalne količine aktivnih biljnih sastojaka, što nije u skladu sa tradicionalnim principima fitoterapije. Na primer, tinktura crnog oraha se u mnogim slučajevima nudi u zapreminama od 30 do 50 ml, dok se u ozbiljnijim biljnim formulacijama koriste znatno veće količine.
Slična situacija je i sa pelinom i karanfilićem, biljkama koje se tradicionalno koriste u jasno definisanim dozama i kroz duži vremenski period. Preparati koji sadrže 40–60 kapsula često ne omogućavaju punu primenu u okviru jednog biljnog ciklusa.
Zbog toga se u savremenoj praksi sve više pažnje posvećuje kompletnim biljnim formulacijama, koje obezbeđuju dovoljne količine svakog sastojka za celovit pristup.
Jedan od primera ovakvog pristupa u Srbiji je Vidar antiparazitni program, koji se zasniva na kombinaciji crnog oraha, pelina i karanfilića u jasno definisanim količinama. Ovakva struktura omogućava primenu biljnih sastojaka bez prekida i kompromisa u doziranju, što je u skladu sa principima tradicionalne fitoterapije.👉 antiparazitni program
Prilikom izbora biljnih preparata, važno je obratiti pažnju ne samo na naziv biljke, već i na njeno poreklo, koncentraciju, količinu i način kombinovanja sa drugim sastojcima. Upravo ovi faktori često čine razliku između simbolične primene i ozbiljno osmišljene biljne formulacije.
Goran Stamenković
pre 2 nedelje
Ako nekoga zanima kako izgleda kompletna formulacija sa jasno definisanim količinama i trajanjem biljnog ciklusa, detaljnije sam opisao ovde: Više [+] https://antiparazitniprogram.rs/ U praksi se pokazalo da jasno definisan antiparazitni program, poput VIDAR formulacije, daje stabilnije rezultate od parcijalnih biljnih preparata koji se nude u simboličnim količinama.