Pretraživanje tekstova
Ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković sastala se sa ambasadorom Turske, Mehmetom Kemalom Bozajem, s kojim je razgovarala o konkretnim planovima investiranja Republike Turske u Srbiju, u oblasti prerađivačke industrije voća.
Ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković sastala se sa ambasadorom Turske, Mehmetom Kemalom Bozajem, s kojim je razgovarala o konkretnim planovima investiranja Republike Turske u Srbiju, u oblasti prerađivačke industrije voća.
Tokom sastanka istaknut je značaj dobrih političkih i diplomatskih odnosa pre svega dva premijera, a samim tim i dve zemlje na svim nivoima, što za rezultat ima, između ostalog, i značajno investiranje u srpsku poljoprivredu.
Bozaj je tokom sastanka izvestio ministarku Bogosavljević Bošković o odluci turskog investitora i proizvođača voćnih sokova da uloži u izgradnju fabrike u Srbiji, koja bi se bavila preradom voća, a pre svega proizvodnjom voćnih sokova. Radi se o veoma značajnom investitoru koji ima razvijenu distributivnu mrežu ne samo u Turskoj, već i u Evropi i svetu. Sagovornici su se saglasili da Srbija proizvodi značajne količine voća ali i da postoje neiskorišćeni potencijali za njihovo povećanje. Istaknuto je da se pored tradicije u voćarskoj proizvodnji i dobrih klimatskih uslova, prednosti Srbije ogledaju i u znanju i iskustvu koje naši ljudi imaju u proizvodnji voća i voćnih sokova, te da je svaka nova investicija u preradne kapacitete voća u Srbiji više nego dobrodošla.
U Republici Srbiji prosečno se proizvede 1.6 miliona tona svežeg voća što predstavlja ozbiljnu sirovinsku bazu za preradu ovih proizvoda. Republika Srbija ima velike potencijale za proizvodnju voća, a svega oko 20% proizvedenog voća se preradi u gotove proizvode.
Najavljena turska investicija je od velikog značaja, ne samo zbog podizanja prerađivačkih kapaciteta u Srbiji i povećanja izvoza gotovih proizvoda sa višom fazom prerade, već i zbog otvaranja novih radnih mesta, kao i sigurnog plasmana proizvoda srpskih voćara.
Izvori
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije
Tagovi
Snežana Bogosavljević Bošković Turska Mehmet Kemal Bozaj Investicije Prerada voća Izgradnja tvornice Proizvodnja svježeg voća
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.