Pretraživanje tekstova
Ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković sastala se sa ambasadorom Turske, Mehmetom Kemalom Bozajem, s kojim je razgovarala o konkretnim planovima investiranja Republike Turske u Srbiju, u oblasti prerađivačke industrije voća.
Ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković sastala se sa ambasadorom Turske, Mehmetom Kemalom Bozajem, s kojim je razgovarala o konkretnim planovima investiranja Republike Turske u Srbiju, u oblasti prerađivačke industrije voća.
Tokom sastanka istaknut je značaj dobrih političkih i diplomatskih odnosa pre svega dva premijera, a samim tim i dve zemlje na svim nivoima, što za rezultat ima, između ostalog, i značajno investiranje u srpsku poljoprivredu.
Bozaj je tokom sastanka izvestio ministarku Bogosavljević Bošković o odluci turskog investitora i proizvođača voćnih sokova da uloži u izgradnju fabrike u Srbiji, koja bi se bavila preradom voća, a pre svega proizvodnjom voćnih sokova. Radi se o veoma značajnom investitoru koji ima razvijenu distributivnu mrežu ne samo u Turskoj, već i u Evropi i svetu. Sagovornici su se saglasili da Srbija proizvodi značajne količine voća ali i da postoje neiskorišćeni potencijali za njihovo povećanje. Istaknuto je da se pored tradicije u voćarskoj proizvodnji i dobrih klimatskih uslova, prednosti Srbije ogledaju i u znanju i iskustvu koje naši ljudi imaju u proizvodnji voća i voćnih sokova, te da je svaka nova investicija u preradne kapacitete voća u Srbiji više nego dobrodošla.
U Republici Srbiji prosečno se proizvede 1.6 miliona tona svežeg voća što predstavlja ozbiljnu sirovinsku bazu za preradu ovih proizvoda. Republika Srbija ima velike potencijale za proizvodnju voća, a svega oko 20% proizvedenog voća se preradi u gotove proizvode.
Najavljena turska investicija je od velikog značaja, ne samo zbog podizanja prerađivačkih kapaciteta u Srbiji i povećanja izvoza gotovih proizvoda sa višom fazom prerade, već i zbog otvaranja novih radnih mesta, kao i sigurnog plasmana proizvoda srpskih voćara.
Izvori
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije
Tagovi
Snežana Bogosavljević Bošković Turska Mehmet Kemal Bozaj Investicije Prerada voća Izgradnja tvornice Proizvodnja svježeg voća
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.