Pretraživanje tekstova
Prema novim informacijama, slučajevi zaraze ptičjim gripom su prijavljeni na dve farme u Bugarskoj. U Nemačkoj je uveden karantin, a u Vijetnamu su izdata upozorenja zbog visoko patogenih vrsta.
Bugarska će eutanazirati više od 160.000 pataka nakon izbijanja ptičjeg gripa na dve farme, a o kojoj je vrsti reč, još uvek nije poznato. Međutim, smatra se da je tip H5N8 koji preovladava u Evropi.
Kako piše reuters, do pojave bolesti je došlo u objektima istog vlasnika, a nalaze se u gradu Slavjanovo, na severu zemlje, u Podunavskoj ravnici. Tu je prošle nedelje izbila zaraza i na farmi sa više od 99.000 koka nosilja.
Tamošnja agencija za bezbednost hrane izjavila je da ne postoji tehnološka veza između ta dva gazdinstva i apeluje da poljoprivrednici u toj regiji svoju živinu drže zatvorenom.
"Ovo je zabrinjavajuće. Reč je o velikim ekonomskim gubicima", rekao je Ivan Jordanov, koordinator regionalne jedinice ova agencije. Dodao je da će se nastaviti klanje životinja na zaraženim farmama.
Nakon izbijanja ovog virusa je u nemačkom okrugu Bajrot u Bavarskoj u krugu od tri kilometra uvedena zabrana puštanja živine na otvoreno, a kako bi se sprečilo širenje na domaće životinje. Osim toga, područje posmatranja je u krugu od 10 kilometara, a ove zone zabrane se protežu i u okrug Forhhajm.
Kako piše agrarheute, zbog mera biološke sigurnosti ulaz u živinarske objekte je dopušten samo u čistoj zaštitnoj odeći, a cipele moraju da se dezinfikuju neposredno pre ulaska kako se ne bi uneli patogeni.
Na drugom kraju sveta, u Vijetnamu, javili su se visoko patogene vrste ptičjeg gripa i to H5N1 i H5N6 u čak 14 provincija, objavila je njihova Vlada na svojoj internet stranici. Do sada je u toj državi usmrćeno više od 100.000 grla živine kako bi se zaustavilo širenje ovog virusa, a rizik je i dalje visok na što upozoravaju vlasti.
Tagovi
Ptičji grip Virus Bugarska Eutanazija Vijetnam Nemačka
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.