Rojevi skakavaca trenutno lete preko polja i sela, gutajući useve i prodirući u kuće. Vlasti ulažu sve napore kako bi zaustavile ovu pošast, ali brzina širenja insekata iznenađuje i najiskusnije stručnjake
Već teško pogođena ratom, Ukrajina se sada suočava sa još jednom pretnjom: masovnom najezdom skakavaca koja razara poljoprivredne površine i ulazi u naselja, stvarajući prizore nalik biblijskim katastrofama, piše Agrarheute.
Prema videozapisu objavljenom na platformi KameraOne Vertical, ogromni rojevi skakavaca prekrivaju južne delove zemlje, uključujući i one pod ruskom okupacijom.
Rojevi skakavaca trenutno lete preko polja i sela, gutajući useve i prodirući u kuće. Vlasti ulažu sve napore kako bi zaustavile ovu pošast, ali brzina širenja insekata iznenađuje i najiskusnije stručnjake.
Kako prenosi Kyiv Post, jedan od glavnih uzroka ove krize je uništenje masivne brane na reci Dnipro, koju je Rusija srušila 2023. godine. Posledice su bile katastrofalne poplave koje su stvorile idealna staništa za razmnožavanje skakavaca, vlažno i močvarno tlo.
Uz to, neuobičajeno suvo proleće dodatno je pogoršalo situaciju. U nekim područjima beleži se i do 50 skakavaca po metru kvadartnom, čak i na zidovima i putevima. Neki gradski centri potpuno su zamagljeni letom insekata, što lokalno stanovništvo upoređuje sa prizorima iz Svetog pisma.
"Uprkos dramatičnim prizorima, skakavci ne predstavljaju direktnu pretnju ljudskom zdravlju", rekao je zamenik guvernera regije Zaporižja za Kyiv Post.
"Nema direktne pretnje ljudima. Da, izgleda zastrašujuće. Da, broj insekata je ogroman, nebo je puno skakavaca, ali još jednom ponavljam: ovo nije opasno za život i zdravlje građana".
Skakavci pustoše i ruska polja, a na Sardiniji će zahvatiti 60 hiljada hektara
Međutim, pretnja za poljoprivredu je ogromna. Skakavci već uništavaju polja žita, kukuruza i povrća, što dodatno pogoršava ionako složenu situaciju u zemlji u ratu.
Kako bi se sprečilo širenje, lokalne vlasti počele su da koriste sredstva za zaštitu bilja, a deo resursa dolazi iz državnog rezervnog fonda. Cilj je suzbijanje izvora razmnožavanja, najviše korova na neobrađenim površinama koje obuhvataju oko 30.000 hektara.
Osim toga, dronovima je već obrađeno oko 150 hektara tla. Mnogi poljoprivrednici samoinicijativno tretiraju svoje površine, ali još se ne zna koliko će brzo mere pokazati rezultate.
Tagovi
Autor