Pretraživanje tekstova
Glavni poljoprivredni proizvođači u EU su i najveći kupci u svim grupama sredstava za zaštitu. Dve zemlje beleže znatan rast prodaje.
Da Evropljani vole da koriste pesticide govori podatak da je njihova prodaja u periodu između 2011. i 2020. godine u Evropskoj Uniji veoma stabilna. Uz odstupanja ± 6 odsto, uglavnom se kreće u količini od 350.000 tona različitih sredstava.
Prema podacima Eurostata u 2020. godini prodato je nešto manje od 346.000 tona. Najveći obim su ostvarili fungicidi i baktericidi (43 odsto), a zatim slede herbicidi, desikanti kao i herbicidi za mahovinu (35 odsto) kao i insekticidi i akaricidi (14 odsto).
Udeo neorganskih fungicida (koji sadrže jedinjenja bakra, neorganski sumpor i druge neorganske fungicide, od kojih su mnogi dozvoljeni u organskoj poljoprivredi) iznosi 57 odsto, odnosno više od polovine prodatih fungicida i baktericidau EU u 2020. godini.
Glavni poljoprivredni proizvođači u EU (Nemačka, Španija, Francuska i Italija) su i najveći kupci u svim grupama sredstava za zaštitu.
U 16 država članica EU, za koje su dostupni podaci, zabeležen je pad od sedam odsto za sve glavne grupe aktivnih supstanci pesticida. Dakle, u 2011. je prodato skoro 252.000 tona, a u 2020. godini 233.500 tona. Na ove države otpada 67 odsto ukupne distribucije te vrste proizvoda u EU.
Između 2011. i 2020. je 11 od 16 država članica zabeležen pad prodaje. Najveći je evidentiran u Češkoj (-38 odsto). Portugal, Danska, Rumunija, Belgija i Irska takođe su izvestile o slabijoj prodaji, najmanje 20 odsto nižoj.
Nasuprot tome, Austrija (+61 odsto) i Letonija (+77 odsto) izvestile su o znatno većoj prodaji u odnosu na 2011.
Tagovi
Eurostat Prodaja pesticida Pesticidi Tržište pesticida
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!