Pretraživanje tekstova
"Ukidanje zabrane će uticati na vraćanje starih kupaca koje smo izgubili za vreme zabrane i ograničenja izvoza", ističe iz Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS Aleksandar Bogunović.
Vlada Srbije je ukinula zabranu izvoza pšenice i kukuruza, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Takva odluka je doneta posle analize trenutnog stanja i zaliha pšenice nakon žetve.
Vlada je na jučerašnjoj sednici donela i odluku o odobrenju izvoza 4.000 tona rafinisanog suncokretovog ulja u rinfuzu.
"Slobodan izvoz će biti na snazi do početka jeseni kada će se izvršiti nova procena stanja i ukupnih zaliha ključnih žitarica, te u skladu sa tim i preduzeti dalje korake", navelo je ministarstvo.
"Ukidanje zabrane izvoza žitarica će mnogo značiti izvoznicima, s obzirom na aktuelne zalihe starog roda", kaže iz Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju PKS Aleksandar Bogunović, prenosi Danas.
Zalihe su iznad proseka, kako kaže, a to je posledica privremene zabrane izvoza i problema u logistici na Dunavu koji su nastali nakon uvođenja zabrane. Kasnije odobren izvoz po odobrenim, najpre mesečnim, a potom i tromesečnim, kvotama, napominje on, nije doprineo značajnijem povećanju izvoza starog roda pšenice.
"Trenutni nivo vodostaja na Dunavu, kao glavnoj saobraćajnici za izvoz žitarica ne omogućava transport baržama, pa otuda postoji dodatno ograničenje u smislu logistike i načina na koji će se realizovati izvozni poslovi", kaže Bogunović.
On napominje da nije realno očekivati veliko povećanje izvoza u ovom periodu, ali da je važno da su se stekli uslovi za sklapanje izvoznih aranžmana koji će se moći realizovati i intenzivirati normalizacijom vodenog transporta.
"Takođe, ukidanje zabrane će uticati na vraćanje starih kupaca koje smo izgubili za vreme zabrane i ograničenja izvoza", ističe Bogunović.
Prema podacima Produktne berze iz Novog Sada, zaključno sa 13. julom Republičkoj direkciji za robne rezerve je prijavljeno 90.000 tona pšenice i ostalo je još prostora za manje od jedne trećine, s obzirom da je ukupna količina za kupovinu 131.000 tona.
Na osnovu podataka "Žita Srbije", Srbija je od jula prošle, do kraja juna ove izvezla 1,06 miliona tona pšenice, a samo tokom juna izvoz je bio 88.901 tona.
"Od marta kada je uvedena zabrana izvoza zaključno sa junom izvoz pšenice iznosio je 339.340 tona. Kada je kukuruz u pitanju, izvezeno je 1,2 miliona tona, a od marta do kraja juna 479.296 tone kukuruza", navodi Bogunović.
Tagovi
Izvoz pšenice Izvoz kukuruza Zabrana izvoza dizela Vlada Srbije
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.