Pretraživanje tekstova
FAO je objavio godišnji Izveštaj u kome su predstavljeni rezultati praćenja potrošnje pesticida i đubriva.
Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je svoj Svetski statistički godišnjak o hrani i poljoprivredi 2021. U njemu je prikazano da je upotreba pesticida na svetskom nivou porasla za 36 odsto između 2000. i 2019. godine, na 4,2 miliona tona u 2019. Najveći porast desio se između 2000. i 2012., sa platoom posle toga. Isti je trend zabeležen i za upotrebu đubriva.
Prema izveštaju FAO najveći potrošači pesticida su Azija, a zatim slede Amerika, Evropa, Afrika i Okeanija. Regionalna potrošnja se neznatno menjala tokom navedenog perioda.
Najveći udeo u potrošnji ima Azija sa 52-53 odsto. Učešće Amerike se povećalo sa 29 na 33 odsto globalne potrošnje. U Evropi je ona blago smanjena sa 14 na 11 odsto. Okeanija je imala najveći rast u potrošnji, čak za 85 odsto, dok su Afrika i Okeanija primenjivale manje količine.
Kina je u 2019. godini imala najveću potrošnju i na nju otpada 1,8 miliona tona, odnosno 42 odsto ukupnog svetskog korišćenja.
Globalna upotreba pesticida po površini useva porasla je za 28 odsto u 2000. godini sa 2,1kg/ha na 2,6kg/ha.
Tokom 2010. godine Okeanija je nadmašila Evropu, ali su oba regiona ispod globalnog proseka. Azija je bila jedina u kojoj upotreba ovih sredstava po površini useva ne beleži rast između 2010. i 2019. godine.
Tri top zemlje u pogledu stope njihove primene za 2018. bile su Trinidad i Tobago, sa 25 kg/ha, Sveta Lucija sa 20 kg/ha i Ekvador, sa 14 kg/ha.
Iznet je podatak da je upotreba neorganskih đubriva u 2019. iznosila 189 miliona tona, izražena kao zbir tri hranljiva sastojka: azota (N), fosfora (izraženog kao P2O5) i kalijuma (K2O). Od toga se na azot odnosi 108 mil. t (57 odsto od ukupnog broja), 43 mil. t na fosfor (23 odsto) i 37 mil. t na kalijum (20 odsto).
Ukupna upotreba u 2019. iznosila je 54 miliona tona, ili 40 odsto više nego u 2000. (33 odsto više za azot, 34 odsto više za fosfor i 73 odsto više za kalijum).
Azija je predstavljala 56 odsto ukupne svetske poljoprivredne upotrebe neorganskih đubriva u 2019., a sledi je Amerika (26 odsto), Evropa (12 odsto), Afrika (četiri odsto) i Okeanija (dva odsto). Ovo rangiranje regiona je isto za sve nutrijente. Glavni korisnici su Kina, Indija, Sjedinjene Američke Države i Brazil pri čemu je Kina najveći potrošač svakog nutrijenta.
Ukupna upotreba za njima porasla je za 46 odsto u Aziji, dok se najbrži porast desio u Africi sa 79 odsto. Početni nivo je bila veoma niska i iznosi samo tri miliona tona. U Americi je njihova upotreba porasla za 47 odsto (ili 16 mil. t), a u Okeaniji za 14 odsto (ili 0,4 mil. t) u poređenju sa šest odsto u Evropi (ili 1,4 mil. t).
Tagovi
FAO FAO izveštaj Pesticidi Đubriva Korišćenje pesticida Korišćenje đubriva Rast
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Počela berba ranih sorti grožđa. Kakvi su prinosi i cene? Čitajte na portalu!
Djordje Ostojic
pre 1 nedelju
Pistovani poljoprivrednici, Cinjenica je da vec nekoliko godina zaredom, imamo extremnu susu, malo padavina. Ali, razumem i pojedince koji daju Više [+] podatke o svojim prinosima koji su za ne poverovati, medjutim moramo shvatiti jedno je stedeti, malo ulagati, cekati da iz neva padne kisa, pevati "oj dodo oj dodole" a drugo je prionuti na pripremu zemljista, dobro nadjubriti i ko moze stajnjakom, pa voditi racuna o plodoredu, pa resiti pitanje navodnjavanja, ne mora biti sve u 10 etku ali ipak strucno i radno. Ko samo ceka i kuka i nikad mu nije dosta ni subvencija, ondaje to ..... Bio sam na mojim parcelama koje rade zakupci, saroliko, jedan ulozio ima kukuruz u Vajskoj visok 2,7 metara svaki klip pun. Ja mu stisnuo ruku i kazem alal vera domacine. Na drugoj parceli doja, dosta slaba probuseni listovi, boja cudna ima mnogo korova, ambrozije , ja pitam ga sta si radio sta sejes unazad 5 godina, kaze soju uvek, e kazem mu pa moras malo struku i naulu slusati i vise ulaganja i rada! U M Idjosu covek posejo stocni jecam OK prinosi bili, u Zablju cekam na skidanje soje u Velikom ritu, bice kaze slabije od prosle godine ali kasna je sorta pa ce imati oko 1,8 t/ha , u B Gradistu kukurica ,solidno u odnosu na opste prinose i u odnosu na uslove i susu imace kaze oko 4,5 t/ha. Eeeeee navodjavanja mora biti ne moze se bez toga eno culi ste za okolinu Cacka gde je reseno pitanje jednog dela sa oko 500 ha, koja je razlika u prinosima!!! Veliki pozz, Djordje