Pretraživanje tekstova
Šumska biomasa trebalo bi u malim toplanama u Bečeju, Malom Zvorniku, Novoj Varoši, Novom Pazaru i Prijepolju da zameni zagađivače kao što su mazut ili gas. Zainteresovane toplane će dobiti bespovratno 20 od ukupnih troškova, preko Nemačke razvojne banke.
Šumska biomasa trebalo bi u malim toplanama u Bečeju, Malom Zvorniku, Novoj Varoši, Novom Pazaru i Prijepolju da zameni zagađivače kao što su mazut ili gas. Ministarstvo energetike prošle godine donelo je uredbu, koja podstiče izgradnju ovakvih postrojenja. Zainteresovane toplane će dobiti bespovratno 20% od ukupnih troškova, preko Nemačke razvojne banke. Novosti pišu da će se ostatak plaćati sa kamatom od jedan odsto.
Podsticaj na prosečnu cenu kilovata, koji iznosi sedam evrocenti, u Srbiji je 18 evrocenti. U nemačkoj je na 30 evrocenti stimulacija 25 evrocenti. Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić kaže da je proizvodnja električne energije iz biomase zaokružen proces, kojim se proizvodi i struja i toplota. Iz otpadaka, u kojima se nalaze azot i fosfati, nastaje mineralno đubrivo.
"Povećali smo podsticaje, jer hoćemo da uputimo poziv investitorima gde mogu da postignu istovremeno više efekata. Srbija ima potencijal u obnovljivim izvorima od 5,6 miliona tona ekvivalenta nafte, od čega je 3,3 miliona tona potencijal u biomasi", rekao je Antić.
Trenutno u Srbiji postoji oko 10 postrojenja na biogas. Šest je podignuto nakon kredita Agencije za zaštitu životne sredine, kada je svako postrojenje dobilo po 300.000 dolara. Dragan Zukić iz Udruženja za biogas kaže da bi male elektrane pomogle farmama od 50 do 100 hektara, a značile bi i manjim udruženjima, koja bi se udružila i tako proizvodila energiju.
Foto: ADMC / Pixabay
Izvori
Tagovi
Šumska biomasa Biogas Toplana Struja Zaštita životne sredine
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]
Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katastarskoj opštini Srpska Crnja u srednjem Banatu.
Kada se prelazi ćuprija iz pravca od Srpske Crnje naročito je opasno skretanje odmah udesno, jer je poznato više slučajeva da vozilo usled skraćenog ugla i eventualne pogrešne procene vozača završi u kanalu naspram prelaza. Takođe, sa jedne strane prelaza nedostaje metalna ograda!
Da bi se premostila ova prepreka preporuka iskusnijih vozača je da se sa prelaza skrene levo, pa da se u nastavku negde okrene i vrati nazad sa druge strane. Posebno treba biti obazriv ako se prevozi teret ili ako se upravlja masivnijim vozilom - poput kombajna!