Pretraživanje tekstova
Obim proizvodnje je ostao stabilan, ali su porasle cene poljoprivrednih dobara i usluga u celini. Koja zemlja beleži najveću stopu rasta?
Evropska statistička kancelarija Eurostat je objavila da je vrednost poljoprivredne proizvodnje u EU porasla za osam odsto u 2021. u odnosu na 2020. godinu. Procenjena je na 449,5 milijardi evra. To je, pojašnjavaju, rezultat povećanja cena poljoprivrednih dobara i usluga u celini za 7,5 odsto, pri čemu je obim proizvodnje ostao stabilan u odnosu na 2020. uz neznatno povećanje od 0,8 odsto.
Iz sedam država članica došlo je skoro tri četvrtine vrednosti poljoprivredne proizvodnje. Na prvom mestu je Francuska s 82,4 milijarde evra, odnosno 18 odsto. Slede je Italija sa 61,2 mlrd. € ili 14 odsto, Nemačka 59,2 mlrd. € (13 odsto), Španija 57,1 mlrd. €, (13 odsto), Holandija 30,6 mlrd. € (sedam odsto), Poljska 27,9 mlrd. € (šest odsto) i Rumuniji 21,1 mlrd. € ili (pet odsto).
Najveću stopu rasta zabeležila je Bugarska od 37 odsto, a slede je Rumunija (+25 odsto) i Češka (+16 odsto). U Španiji je rast bio 10 odsto, po osam odsto u Francuskoj i Holandiji, šest odsto u Italiji i Poljskoj te tri odsto u Nemačkoj. Vrednosti poljoprivredne proizvodnje ostale su uglavnom nepromenjene u Finskoj, Malti i na Kipru, a do smanjenja je došlo u Danskoj (-2 odsto) i Sloveniji (-4 odsto).
Više od 55 odsto vrednosti u 2021. dolazi od useva i to 248,7 milijardi evra, više od jedne trećine od životinja i životinjskih proizvoda 163,1 milijardu evra. Preostali deo otpada na poljoprivredne usluge i sekundarne delatnosti. Za 10 odsto bili su veći troškovi poljoprivrednih inputa u 2021. nego u 2020. godini. Bruto dodane vrednosti u poljoprivredi je povećan za šest odsto.
Tagovi
Eurostat Poljoprivredna proizvodnja Poljoprivreda Rast Bugarska
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.