Pretraživanje tekstova
Zbog rata u Siriji iz globalne banke semena izvlači se oko 116 hiljada uzoraka. Reč je uglavnom o biljkama otpornim na sušu.
Po prvi put u istoriji norveške vlasti otvoriće svetsku banku semena na Arktiku da bi se iz nje izvadili određeni uzorci, javlja Rojters.
Globalna banka semena Svalbard, nazvana po arhipelagu u čijem sastavu se nalazi ostrvo na kojem je smeštena, najveće je svetsko skladište semena s više od 860 hiljada uzoraka iz većine svetskih zemalja. Nalazi se ispod arktičkog leda, udaljeno oko 1.300 km od Severnog pola, a čak i u slučaju nestanka struje seme se može sačuvati i do 200 godina.
Uzorci iz banke semena povlače se zbog rata u Siriji. To je zatražio Međunarodni centar za agrikulturna istraživanja u suvim područjima (ICARDA), čije je sedište nekad bilo u sirijskom gradu Alepu, ali je 2012. godine, zbog ratnih zbivanja, prebačeno u Bejrut.
Banka semena u Alepu više ne obavlja svoju ulogu rasadnika koji distribuira seme širom Bliskog istoka. Zbog toga je ICARDA zatražio povlačenje 130 od 325 kutija koje su uskladištili na Svalbardu. Iz globalne banke semena tako se izvlači oko 116 hiljada uzoraka. Reč je uglavnom o biljkama otpornim na sušu.
Norvežani su ovu banku semena izgradili radi očuvanja biorazličitosti u slučaju nestanka određenih biljnih vrsta, bilo zbog prirodnih katastrofa ili ljudskog delovanja (npr. nuklearnog rata). Do riznice se stiže kroz stotinak metara dug pristupni tunel, koji sa spoljne strane ima ulazna vrata, jedini vidljivi deo objekta. Ulaz ima oblik dugog, uskog betonskog tunela a načinjen je od grubo poliranog čelika.
Umetnička dekoracija na površini krova i na gornjoj strani prednjeg dela delimično reflektuje polarnu svetlost, a delom odaje prigušen, blagi sjaj. Prilikom izbora mesta vodilo se računa o svim poznatim scenarijima rasta nivoa mora koji bi eventualno mogle da izazovu globalne klimatske promene. Objekat je smešten tako duboko u planinama, da nikakva promena klime na Svalbardu neće uticati na permafrost, pa će zato seme ostati na sigurnom. Postrojenje se sastoji od tri posebne podzemne komore, a svaka ima kapacitet za skladištenje 1,5 miliona različitih uzoraka semena.
Foto: truthersonly.com
Tagovi
Suša Biodiverzitet Uzorci semena Sirija Svalbard Banka semena Agrikulturna istraživanja Beirut
Autorka
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uverenja ne čine vas boljom osobom. Delovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.