Pretraživanje tekstova
Prema Evropskoj komisiji, 70 odsto zemljišta u EU nije u dobrom stanju. Šta traže nevladine i poljoprivredne organizacije?
Uoči predloga Komisije za zakon Evropske unije o zdravlju zemljišta koji se očekuje u junu, koalicija nevladinih organizacija, progresivnih poljoprivrednih organizacija i prehrambenih kompanija pozvala je na ambiciozne i obavezujuće mere.
U otvorenom pismu je oko 280 organizacija i pojedinaca pozvalo izvršnu vlast EU-a da podnese "ambiciozan i progresivan" zakonski predlog za zakon EU o zdravlju zemljišta, navodi Euractiv.
On bi mu trebao dati isti zaštićeni pravni status kao i vazduhu i vodi, u okviru strategije EU-a za zemljište, koja je predstavljena u novembru 2021.
"S obzirom da se zdravlje evropskog zemljišta ubrzano pogoršava, hitno je potreban ambiciozan zakon", naglašava se u pismu koje su potpisale nevladine i poljoprivredne organizacije i akademici zajedno s divovima prehrambene industrije poput Nestlea ili Unilevera.
Prema Evropskoj komisiji, 70 odsto zemljišta u EU nije u dobrom stanju. NABU, nemački ogranak "BirdLife-a" i jedan od koordinatora pisma, takođe je ukazao na činjenicu da u Nemačkoj većina poljoprivrednih zemljišta trenutno emituje prosečno 0,19 tona CO2 po hektaru godišnje, umesto da hvata dodatni ugljenik.
Kako bi se učinkovito suprotstavili tome i postigli cilj izvršne vlasti EU da drastično poboljša njegovo stanje do 2050. godine, potpisnici pisma postavili su pregršt kriterijuma koje zakon, prema njihovom mišljenju, treba ispuniti.
Međutim, postoje i oni koji su protiv želje za jedinstvenim pravnim okvirom na nivou EU-a.
Tako je krovna asocijacija poljoprivrednih organizacija u EU, COPA-COGECA izrazila zabrinutost oko ideje kojom se jednako pristupa na nivou celog bloka. Oni ukazuju na činjenicu da se karakteristike zemljišta u različitim evropskim regijama uveliko razlikuju. Organizacija je takođe upozorila na dodatnu birokratiju za poljoprivrednike.
Tagovi
Copa Cogeca Pismo Stanje zemljišta EU zemljište Zakon o zemljištu Zdravlje zemljišta
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.