Pretraživanje tekstova
Beč nije samo prestonica kulture, nego i glavni austrijski grad krastavaca, patlidžana i feferona.
Bečki odsek za statistiku svake godine izdaje godišnjak sa zanimljivim podacima o prestonici Austrije.
Svima je već poznato da je Beč svetski grad kulture u kojem se aktivno govori 250 jezika, ali mnogi će se začuditi da u Beču trenuto živi i 95 goveda, 200 svinja, 174 ovce i 114 koza.
Zanimljivi podaci Bečkog odseka za statistiku potvrđuju da kultura i poljoprivreda mogu ići rame uz rame.
Osim toga u Beču je registrovano 548 poljoprivrednih dobara, u samom središtu grada, na trgu Švarcenbergplac, nalazi se i najmanji bečki vinograd, gde se godišnje proizvede oko 160 kilograma grožđa, a njegovu berbu svake godine predvodi sam gradonačelnik Beča.
1.326 hektara gradske površine poljoprivredno je zemljište. Na ukupno 735 hektara proizvodi se povrće, dok 588 hektara čine vinogradi. Protekle godine je u Beču tako proizvedeno 14.128 hektolitara belog i 3.218 hektolitara crnog vina.
Beč je osim toga s 27.750 ubranih krastavaca i glavni austrijski grad krastavaca. Šest od 10 krastavaca proizvedenih u Austriji potiče iz Beča. Ali, to nije sve. Osam od 10 austrijskih patlidžana proizvedeno je u Beču, a i svaki drugi austrijski feferon uzgajen je u nekom bečkom vrtu.
Tagovi
Austrija Beč Grad krastavaca Švarcenbergplac Poljoprivredna dobra Patlidžani Feferon
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.