Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kupus
  • 21.02.2018. 18:30

Direktna setva kupusa - prednosti i problemi

Zbog sve veće nestašice radne snage, obavljeni su ogledi sa bezrasadnom proizvodnjom kupusa. I dali su neočekivano pozitivne rezultate!

Direktna setva kupusa - prednosti i problemi
  • 1.884
  • 61
  • 0

Kupusnjače se proizvode putem rasada, ali to zahteva mnogo ručnog rada. Zbog sve veće nestašice radne snage, obavljeni su ogledi sa bezrasadnom proizvodnjom kupusa. I dali su neočekivano pozitivne rezultate! Zabeležene su mnoge prednosti direktne setve kupusa.

"Pre svega, uštedi se oko 40 % ručnog rada, jer se isključuje mera rasađivanja. Takođe, kupus stiže za potrošnju, u proseku, 20 dana ranije zato što je izbegnuto bolovanje rasada zbog stresa od povrede korena i njegovog obnavljanja.  Ovakav usev se prirodno očvršćuje, glavni koren odmah prodire u dublje vlažne slojeve zemljišta i zahteva manje vode za zalivanje, bolje podnosi stresne uslove suše, nagle promene temperature i drugih nepogoda. Isečene glavice imaju više suve materije i bolje se čuvaju. I na kraju, prinos je za oko 30 % viši nego od useva proizvedenog putem rasada", objašnjava Dragomir Radić iz PSSS Smederevo.

Kako se obavlja direktna setva kupusa?

Sa setvom kupusa se može početi početkom aprila, a poslednji datum setve za jesenju potrošnju je između 10. i 20. juna. Ranijom setvom rizikujemo da biljke, umesto glavice ,donesu cvet i seme.

Za setvu kupusa je dovoljno od 1,2 do 1,6 kg/ha semena, na dubini od 1,5 do 2 cm. Kada usev dobije tri, četiri lista, trebalo bi ga prorediti na konačan razmak kao u usevu iz rasada.

"Ako se seje pilirano krupno seme, moguća je i setva na konačno rastojanje, pa se tada utroši dva puta manje semena i izbegne se proređivanje", savetuje Radić.

Problemi pri direktnoj setvi

Najveći problemi pri direktnoj setvi kupusa javljaju se pri nicanju i zaštiti mladih biljčica. Ako posle setve nastupi suša, potrebno je svaki dan zalivati parcelu sa 5-7 l/m², kako se ne bi napravila pokorica koja sprečava nicanje. Kupus niče za pet do sedam dana, a mlade biljke u tom periodu napada buvač.

"On može da nanese ogromne štete, pa zaštita mora da bude savršena. Protiv korova se borimo herbicidama, međurednim kultiviranjem i okopavanjem. Od herbicida može da se koristi samo Devrinol 2,5 l/ha uz plitku inkorporaciju pre setve, koji uništava širok spektar korova iz semena. Protiv uskolisnih korova posle nicanja imamo veći izbor herbicida - Fokus ultra, Fuzilejd, Kletoks i tako dalje", kaže Radić.

Foto: J E Theriot / Flickr


Povezana biljna vrsta

Kupus

Kupus

Engleski naziv: Cabbage | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. capitata (L.) Alef. var. capitata L.

Kupus je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice (Brassicaceae) koja razvija veliki pupoljak nastao savijanjem lišća. Prve godine stvara vegetativne organe, a druge cvetno stablo... Više [+]

Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Kupus Seme Direktna setva Dragomir Radić PSSS Smederevo


Autorka

Aleksandra Kekić

Više [+]

Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Primer jednog od mnogobrojnih bezbednosnih izazova koje sa sobom donosi bavljenje poljoprivredom. Naime, zbog visokog nagiba a malog ugla u odnosu na put sa kojim se ukršta, ova ćuprija predstavlja jedno od najnebezbednijih prelaza u katast... Više [+]