Dubina, razmak, zalivanje: Ključni koraci za sadnju povrća u plasteniku
Plastenička proizvodnja
14.04.2025. 07:30
Dubina, razmak, zalivanje: Ključni koraci za sadnju povrća u plasteniku
Svaka faza sadnje, od pripreme, pravilne dubine, razmaka i načina presađivanja, utiče na uspeh uzgoja.
Foto: Jasmin Hodžić
129
20
0
Ako računate na visok prinos i zdrave biljke, onda biste trebali da obratitw pažnju na pravilnu sadnju sadnica u plasteniku. Svaka faza sadnje, od pripreme sadnica, pravilne dubine sadnje, razmaka i načina presađivanja, utiče na uspeh uzgoja.
Od pripreme do sadnje
Pre sadnje, sadnice moraju biti dobro razvijene, sa zdravim korenovim sistemom i bez vidljivih oštećenja. Preporučuje se da sadnice budu visine 15-30 cm, zavisno od vrste povrća. Dan pre sadnje, sadnice treba obilno zaliti kako bi se lakše vadile iz kontejnera i kako bi im se smanjio stres pri presađivanju.
Treba ih pažljivo vaditi iz kontejnera ili rasadnih čaša kako ne bi došlo do oštećenja korenovog sistema. Najbolje je lagano pritisnuti dno kontejnera i izvući biljku zajedno sa busenom zemlje. Ako je korenov sistem previše isprepleten, treba ga blago rastresti kako bi se stimulisao rast novih korenčića.
Sadnicu treba saditi na istoj dubini na kojoj je rasla u kontejneru (Foto: Depositphoto/Loraliu)
Rupe se prave tako da budu malo veće od busena sadnice, obično širine 10-15 cm i dubine 10-20 cm, u zavisnosti od veličine sadnice i vrste povrća. Dublja sadnja može pomoći u boljem razvoju korijena, ali treba paziti da se ne prekrije previše stabljike.
Sadnicu treba saditi na istoj dubini na kojoj je rasla u kontejneru, osim kod paradajza koji se može saditi dublje kako bi razvio jači korijen. Ako je previše plitko posađena, može doći do isušivanja korena, dok preduboka sadnja može izazvati truljenje stabljike.
Razmak sadnje zavisi od vrste povrća:
Paradajz: 40-60 cm između biljaka, 70-100 cm između redova
Paprika: 30-40 cm između biljaka, 50-70 cm između redova
Krastavac: 30-50 cm između biljaka, 80-100 cm između redova
Salata: 20-30 cm između biljaka, 30-40 cm između redova
Kupusnjače (kupus, karfiol, brokoli): 40-50 cm između biljaka, 50-70 cm između redova
Nakon sadnje, biljke treba obilno zaliti kako bi se eliminisali vazdušni džepovi oko korena i omogućio dobar kontakt sa zemljištem. Prvo zalivanje treba da bude obilno, a zatim postepeno smanjivati količinu vode kako bi biljke razvile snažan korenov sistem.
Malčiranje, zaštita i prihrana
Preporučuje se korišćenje malč folije kako bi se smanjilo isparavanje vode, spječio rast korova i poboljšala temperatura zemljišta. Ako nema folije, oko biljaka se može staviti sloj organskog malča (slama, suva trava) kako bi se zadržala vlaga.
Prva prihrana se obavlja 10-15 dana nakon sadnje, kada se biljke prilagode novim uslovima. Koriste se vodotopiva mineralna đubriva ili organska prihrana poput stajnjaka ili komposta.
Mašinska sadnja
Kod mašinske sadnje povrća u plasteniku važno je obratiti pažnju na pravilnu pripremu zemljišta, uključujući odgovarajuću vlažnost i rastresitost kako bi se osigurao dobar kontakt rasada sa zemljom.
Precizno podešavanje sadilice ključno je za ravnomeran razmak biljaka i optimalnu dubinu sadnje, što direktno utiče na ujednačen rast i razvoj. Takođe, potrebno je redovno kontrolisati rad mašine kako bi se sprečile greške u sadnji i osigurao maksimalan prinos.
U organskoj bašti možemo ubrati plodove i odmah ih konzumirati bez straha da ćemo naštetiti našem zdravlju sa željom da proizvedete sopstveno, zdravo, ukusno voće i povrć...
