Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Toplotni stres
  • 23.07.2025. 07:30

Kako pomoći povrću da se ne pregreje i da li kalemljeni rasad bolje podnosi vrućine?

Biljke u plastenicima u ovom su periodu visokih temperatura ponovo izložene toplotnom stresu. Šta se može uraditi kako bi im se pomoglo?

Kako pomoći povrću da se ne pregreje i da li kalemljeni rasad bolje podnosi vrućine?
Foto: Bojan Kecman
79
0
0

Meteorolozi najavljuju novi toplotni talas sa temperaturama i do 40 stepeni. To znači da će biljke u plastenicima ponovo biti izložene toplotnom stresu.

Uvidom u stanje na terenu tokom prošlog toplotnog talasa, moglo se primetiti da kalemljeni paradajz bolje podnosi visoke dnevne temperature, u odnosu na nekalemljeni.

Veća otpornost i prinos

Razlog je što se metodom kalemljenja spajaju podloge, koje su obično plavi patlidžan i plemke, koje su željene sorte paradajza. Patlidžan je, inače, poprilično otporna biljka, dobro podnosi visoke temperature i nema većih problema sa bolestima i štetočinama, izuzimajući krompirovu zlaticu.

Osim povećane otpornosti, kalemljene biljke imaju i veći prinos po stablu, a plodovi su krupniji i bolje obojeni. Uz redovno zalivanje i prihranu, visok prinos, čak duplo veći po stablu u odnosu na nekalemljeni rasad, neće izostati.

Nekalemljeni paradajz mora češće da se tretira i mnogo je osetljiv na plamenjaču, naročito ako se ne kidaju donji listovi i ne skidaju zaperci. Sve to, naravno, treba da se radi i na kalemljenom paradajzu.

Bele mreže pomažu

Iako su kalemljene biljke otpornije i njima treba pomoći ako su uslovi u plasteniku takvi da biljke ne mogu da se razvijaju zbog temperatura od 40 stepeni i više. Jedna od tehnika je zasenjivanje plastenika sa gornje i bočnih strana pomoću zelenih mreža koje imaju stepen zasenjivanja od 35 odsto i više. U praksi se najbolje pokazala mreža sa 45 odsto zasenjivanja.

zasjenjivanje plastenika
Jedna od tehnika pomoći biljkama je zasenjivanje plastenika sa gornje i bočnih strana

Druga opcija je prskanje vodom tih mreža tokom dana da bi se ohladile i imale bolji efekat, a naravno, tu su i ventilatori.

Ono što još rade pojedini proizvođači odnosi se na stavljanje belog, isečenog platna iza ili ispred biljaka. Bela boja ima bolji albedo, odnosno, bolje odbija sunčevu svetlost i biljke se manje zagrevaju.

Zašto paradajz puca baš kad najviše rodi?

Iako bi neko rekao da biljkama smeta i ako nemaju sunčevu svetlost, tokom dana ipak je dobijaju, samo u drugom delu dana. I rezultati ne izostaju jer tako zasenjene biljke imaju odličan prinos, naročito ako se radi o kalemljenom rasadu.


Tagovi

Kalemljeni paradajz Vrućine Plastenik Nekalemljeni paradajz Kalemljeni rasad Toplotni stres Bele mreže


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.