Pretraživanje tekstova
Uzgajivači krompira u regiji Donja Saksonija, u Nemačkoj, nakon teškog perioda vegetacije, s mnogo kiše, sada se bore s vrućinom i sušom.
Uzgajivači u regiji Donja Saksonija, u Nemačkoj, počeli su da vade krompir očekujući prosečan prinos. Međutim, nakon teškog perioda vegetacije, s mnogo kiše, sada se bore s vrućinom i sušom.
"Zbog toplog vremena, krompiri su pretopli da bi se odmah skladištili", kaže Torsten Rigert iz Landfolka, u Donjoj Saksoniji. Kvalitet je ipak dobar, a očekivani rod je prosečan baš kao i protekla žetva žitarica, piše portal freshplaza.
Inače, površina od 102.400 hektara na kojoj se uzgaja krompir smanjila se u odnosu na proteklu godinu. U 2015. godini pod krompirom je bilo 105.900 hektara. Ista situacija je u različitim delovima države bez obzira na to da li je reč o konzumnom ili krompiru namenjenom za preradu. Tako da se u celoj Nemačkoj broj hektara pod krompirom smanjio za 0,6% i iznosi 235.500 hektara.
Prema tome, proizvođači su tokom sušnog perioda u proteklih nekoliko nedelja morali da navodnjavaju zasade što je znatno povećalo troškove proizvodnje. Uzgajivači organskog krompira, s druge strane, moraju da se suoče sa znatno manjim očekivanjima nego što je to bilo na početku sadnje. Kišno leto i bolest medljika ostavili su traga na zasadima koji su oslabljeni dočekali vrelo leto.
Kompanija "Agrarmarkt Informations-Gesellschaft", iz Bona, u daljnjoj situaciji vidi ekonomske mogućnosti u industriji prerade krompira, tačnije za proizvođače pomfrita, čipsa, krompirovih pahuljica ili salate od krompira. Oni zbog vremena, moraju da se suoče s manjkom glavnog sastojka, pa su naručili veće količine krompira nego što je prvobitno bilo planirano, prvenstveno od kompanija iz Belgije i Severne Francuske.
Foto: Alena Rais
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Krompir Suša Nemačka Vrućina Vađenje Donja Saksonija Bolest bilja Zaštita Medljika
Autorka
Više [+]
Željka je diplomirani agronom sa dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednik je portala Agroklub i donosi najnovije vesti iz sveta poljoprivrede!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.